Obilježen Dan sjećanja na stradale Srbe: Jovana Đaković: Od dobra niko ne bježi FOTO

Jovana Đaković iz Vrbnika kod Knina je kao osmogodišnja djevojčica preživjela kolonu i pogrom "Oluja" i sada kao odrasla žena i majka zna da kaže da je znala i tada da sve ono nije bilo igra i da nije bilo dobro i bezazleno, jer od dobra niko ne bježi.
"Nije ništa dobro onolike ljude postrojilo u kolonu, natjeralo ih da ostave sve svoje, mnogi, nažalost, i živote. Na Bogu je da oprosti. Ja zaboraviti ne mogu. I baš zbog toga što je Republika Srpska Krajina doživjela takvu sudbinu, Republiku Srpsku i Srbiju treba da čuvamo još jače i još silnije", poručila je Jovana večeras u Prijedoru na obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u Pogromu "Oluja".

Ona je rekla da je 1987. godine rođena u Kninu u porodici Damjanić, živjela srećno djetinjstvo, okružena rođacima, komšijama i prijateljskim licima, ne znajući da postoje loši ljudi.

"Iz Knina sam istrgnuta olujnim vjetrom 4. avgusta 1995. godine. Iščupana iz svog igrališta, sa svoje ponike, od svojih lutaka i drugara. Sa osam godina je cijeli moj mali svemir prestao da postoji, zamijenjen je strahom, tvrđavom koja gori, pitanjem žgdje je tataž i sivilom", navela je Jovana.

Kolona je, kaže, zapamćena kao beskonačna agonija, kao mjesto tišine, bez osmijeha, bez postavljanja pitanja.

"Čuo se tek poneki jecaj, lelek i zvuk aviona. Sjećam se žeđi, maminog na silu namještenog osmijeha. Dalje se malo čega sjećam do trenutka kada me je na livadi ispred kasarne u Banjaluci probudilo žarenje tatine brade na obrazu", pamti Jovana.

Novi dom privremeno nalaze u okolini Kruševca, odakle nakon sedam godina sele u Pančevo gdje će provesti nepune tri godine, a potom ih život šalje na još jedno putovanje kada se 2004. godine doseljavaju u Republiku Srpsku, u Prijedor.

"Nije Krajina, ali blizu je. Ovdje sestra i ja završavamo srednju školu, zasnivamo radni odnos, zasnivamo porodice. Ja volim reći da sam pod Dinarom nikla, a pod Kozarom narasla! Knin nosimo u srcu i usadile smo ga u srca naše djece. Na Srbiju imamo lijepa sjećanja. Divna prijateljstva su tu nikla i traju i dan-danas, ali taj stalno narušeni osjećaj pripadnosti koji me je uvijek pratio se promijenio tek kada sam rodila svoje prvo dijete, Milicu. Tada je, zbog te jedne male Prijedorčanke Prijedor definitivno postao moj i tada sam konačno prigrlila Republiku Srpsku", istakla je Jovana.

Ona je naglasila da su njeni roditelji za svoju državu dali sve osim, hvala Bogu, života.

"Imali su manje godina nego i sestra i ja danas kada su sa dvoje djece krenuli u nepoznato, snalazili se i preživljavali, okrnjene duše. Danas naši Milica, Damjan, Dane, Neda, Maja, Strahinja, Đurđa i Dušan im zamijeniše i onu smokvu i fiću i kuću i mladost. Okruženi sa svojih osmoro unučadi, dopustiše ranama da zacijele, ali zaboraviti ne mogu", zaključila je Jovana.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras u Prijedoru, na obilježavanju Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji "Oluja", da je Petrovačka cesta najtužnija kolona u Evropi od 1945. godine i da niko neće od njih da prizna da je to bilo i najveće etničko čišćenje na evropskom tlu.

Predsjedik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Pogrom "Oluja" bio udruženi zločinački poduhvat SAD i njihovih monstrumskih planova prema Srbima zajedno sa Hrvatskom vojskom koja je jedva čekala da očisti prostor od Srba.

Udruženi zločinački poduhvat SAD i Hrvatske na nenaoružani srpski narod, istakao je Dodik u obraćanju na obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u Pogromu "Oluja".

Prethodno je parastos za žrtve "Oluje" služio njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, a nastavljeno njegovom besjedom, himnama Srbije i Republike Srpske i minutom ćutanja u pomen na stradale.

Njegva svetost patrijarh srpski Porfirije rekao je večeras u Prijedoru da niko nema ekskluzivno pravo na bol i pozvao vjerske lidere da među ljudima i narodima čuvaju i grade mir.

"Budimo elitni u vrlini, dobru, izmirenju, budimo ljudi, kako je govorio blaženopočivši patrijarh Pavle", rekao je patrijarh Porfirije večeras u Prijedoru na obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u Pogromu "Oluja" nakon što je služio parastos za sve postradale.

On je istakao da su večeras tu da bi se pomolili za braću iz Dalmacije, Like i sa Korduna, kojima je Prijedor bio prva stanica u nasilnom egzodusu kada su morali da napuste svoja ognjišta.

Prema njegovim riječima, sabrani su u molitvenom sjećanju na prograne, stradale i nestale, a Hristos je dao smisao svakom mučenju, pa i onom u avgustu 1995. godine.

Srpski patrijrh je istakao da bol nema ni naciju ni vjeru i da su se večeras sabrali ne samo zbog toga što Srbi imaju pravo na svoj bol i sjećanje na svoje bližnje već imaju potrebu da se mole Bogu za spasenje duša stradalih.

"Ali, to što se molimo za naše ne znači da se ne znamo za bol iz hrvatskog i bošnjačkog naroda, molimo se za sve žrtve", rekao je patrijarh Porfirije.

On je rekao da smo kao pravoslavni hrišćani pozvani da tako postupamo, kao i da je preduslov svakog mira mir sa Bogom, te podsjetio da se tokom liturgije više puta pominje mir.

"Sabrali smo se i da se molimo za mir i među nama, ali i među svim narodima na koje nas je Bog uputio da delimo isti prostor. Mir je najviša vrednost", rekao je patrijarh Porfirije i ukazao na potrebu mira sa Bogom, sa samim sobom, sa drugim ljudima.

On je napomenuo i da je ljeto vrijeme sabornog sjećanja na srpska stradanja i u Drugom svjetskom ratu i ovom posljednjem Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Srpski patrijarh je podsjetio da je i Kozara gora stradanja, da je cijela mučenička i niko nema ekskluzivno i elitno pravo na ljubav prema svojoj kući, bližnjima, narodu, ali niko nema takvo pravo i na bol.

"Neki su se odvažili da mere bol, da neki kažu da bol nije bol, iako svaka majka oseća bol zbog izgubljenog djeteta", rekao je patrijarh Porfirije i naglasio potrebu da se izgrađuje mir među ljudima i narodima da osjećajući bol i rane jednih drugih, a da se ekskluzivnost u bolu demontira.

U umjetničko-scenskom programu scenario potpisuju Miloš Radunović i Vojislav Milin, režiju Petar Stanojlović, a igraju glumci Gojko Baletić, Maja Kolundžija, Vladimir Jocović, Ivan Zablaćanski i Rastko Milutinović.

Završnu pjesmu ceremonije izvelo je  Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo" iz Banjaluke uz dirigenta Nemanju Savića.

Događaju su prosustvovali  i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednici vlada i narodnih skupština Srbije i Republike Srpske, ministri i članovi dvije vlada, predstavnici pokrajinske Vlade Vojvodine, Generalštaba Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve, boračkih organizacija i političkog i privrednog života, gradonačelnici, načelnici okruga i opština, te brojni građani Srbije i Republike Srpske.

Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u Pogromu "Oluja" zajednički obilježavaju Republika Srpska i Srbija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.