Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske: Sa strahom ulazimo u narednu godinu

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić, navodeći kako će mnogo toga jasnije biti nakon što bude formirana zajednička radna grupa koja bi, između ostalog, trebalo da se bavi i ovim pitanjem.

- Raspravljaće se i o načinima isporuke električne energije privrednim subjektima. ERS je predložila da se ugovori od 2023. godine sklapaju samo na šest mjeseci, što je s našeg stanovišta problematično. Smatramo da bi oni trebalo da budu potpisivani bar na 12 mjeseci, te da ako bude potrebe polovinom godine ponovo sjednemo i analiziramo stanje u elektroenergetskom sektoru, odnosno da vidimo da li su inputi koji utiču na proizvodnu cijenu struje veći ili ne. Bilo je raznih ideja, pa čak i da se uvedu određeni energetski “razredi”, te da preduzeća imaju različite tarife, ali mislim da od toga neće biti ništa - kaže Ćorić.

GLAS: Pretpostavljam da se računalo da ovo povećanje ne ugrozi u većoj mjeri poslovanje domaćih preduzeća?

ĆORIĆ: Kao prvo moram naglasiti da 57 odsto struje u Srpskoj troše domaćinstva, ostatak privreda. Šta hoću da kažem, povećanjem cijene struje samo preko leđa privrede neće moći pokriti sve troškove koje ERS trenutno ima u svom poslovanju. Takođe treba znati da računi za struju kod pojedinih preduzeća čine značajan trošak.

I to nisu male cifre, znaju se kretati i po nekoliko stotina hiljada maraka. Sve ovo trebalo bi imati u vidu kada se bude odlučivalo koliko će ovo povećanje iznositi.

GLAS: Da li će ono dovesti do novog rasta cijena robe i usluga?

ĆORIĆ: Do toga će sigurno doći. To je neminovno. Tu prije svega mislim na prerađivačku industriju. Veliko je pitanje kako će zbog ovog rasta cijena struje pojedina preduzeća uspijevati da pariraju drugim na inostranom tržištu. Smatram da će biti teško napraviti kompromis u ovim razgovorima sa ERS koji bi mogao zadovoljiti obje strane.   

GLAS: Kako bi uopšte ocijenili stanje u našoj privredi, da li je i koliko globalna kriza uticala na pojedine sektore i koje najviše?

ĆORIĆ: Ova kriza sigurno uzima sve više maha i kod nas. Ako pogledamo podatke za prvih devet mjeseci izvoz je povećan za nekih 850 miliona, a uvoz za milijardu i 240 miliona maraka. Znači deficit je povećan za 335 miliona. Iz svega ovog možemo zaključiti da su i uvoz i izvoz imali značajan rast za oko 30 odsto, mnogo veći od rasta obima proizvodnje koji je iznosio tek oko 1,5 odsto. Znači da je došlo do značajnog povećanja cijena robe i usluga u posljednjih devet mjeseci.

GLAS: Nedavno ste istakli kako su pred nama tri ključna  izazova?

ĆORIĆ: Evropska komisija je u svojim preporukama zemljama zapadnog Balkana navela koje su to reforme koje se moraju sprovesti. Privredna komora je definisala tri ključne i strateške smjernice koje bi mogle dovesti da se domaća privreda koliko-toliko održi vitalnom i zaustave negativni trendovi. Kao prvo, privredu je potrebno više digitalizovati i tehnološki osavremeniti. Nismo zadovoljni koliko je novca za ovo do sada izdvajano. Ove godine to iznosi oko 14 miliona što je, ako uzmemo u obzir inflaciju, manje nego prošle godine.

GLAS: Da li je jedan od najvećih izazova nedostatak radne snage i kako to riješiti?

ĆORIĆ: Nedostatak radne snage i obučenost radnika postaje gorući problem. Tu je naravno i problem oko obrazovnog sistema. I ne samo to. Mislim da na spisku Zavoda za zapošljavanje trenutno ima oko 68.000 nezaposlenih lica koja traže posao. Ali među njima ima čak oko 30 odsto onih koji imaju 50 i više godina. Njima je teško naći posao, jer teško mogu odgovoriti zahtjevima tržišta. I na kraju, da ne zaboravim, tu je i treći ključni segment. On se odnosi na javna preduzeća. Uzmimo na primjer “Elektroprivredu” koja je u prvih devet mjeseci bila najveći izvoznik, praveći promet koji čini čak oko 10 odsto od vrijednosti ukupnog izvoza. Znači radi se o veoma značajnom privrednom sistemu o kojem bi trebalo voditi računa. Naravno tu su i “Šume Srpske” kojim se mora bolje upravljati. 

GLAS: Kada ste pomenuli nedostatak radne snage, u čemu smo to najdeficitarniji te da li privremeno rješenje u “uvozu”?

ĆORIĆ: Nažalost, sva prerađivačka industrija muku muči s ovim problemom. Neko više, neko manje. Nedostaje nam čak i nekvalifikovane radne snage. Nju, doduše, možemo nadomjestiti s dolaskom radne snage iz recimo Indije ili Bangladeša. Ti radnici mogu raditi u građevinarstvu ili šumarstvu, sektorima u kojima ne trebaju neke posebne stručne kvalifikacije i poznavanje jezika. Ali prije nego što bilo šta uradimo mislim da bi prije toga trebalo napraviti ozbiljne analize stanja na tržištu rada.

GLAS: Pokazalo se kako one zemlje koje su energetski i prehrambeno nezavisne mogu imati nešto sigurniju budućnost. Šta bi trebalo uraditi kako bi Srpska i dalje ostala na tom putu samoodrživosti?

ĆORIĆ: S obzirom na sve što se u svijetu dešava Srpska ima veliku sreću što je energetski nezavisna kada svi kapaciteti rade. Ako se kojim slučajem desi da neki od proizvodnih kapaciteta iskoči, onda bi ERS morala kupovati struju na inostranom tržištu. Da do toga ne bi došlo moramo praviti nove energetske kapacitete.

Mislim da i kada je u pitanju hrana nismo dovoljno iskoristili sve svoje kapacitete i prirodne resurse. Potrebno je podržati i akcije “Kupujmo domaće” i “Naše je bolje”. Na taj način bi se spriječio odliv novčanih sredstava u inostranstvo, ali i najdirektnije podržala domaća privreda. Nažalost, to ne radimo, te radije kupujemo uvoznu robu. 

GLAS: Zašto je tako, da li je to stvar pomodarstva ili...?

ĆORIĆ: Ljudi misle kako je uvozno bolje od domaćeg, što naravno nije uvijek tačno. Zbog toga je potrebno i voditi razne edukativne kampanje. Možda je najveći problem što naša preduzeća malo ulažu u marketing.

Mislim da je posljednjih godina došlo do određenog napretka, ali nedovoljno. Trebalo bi shvatiti da kupovinom domaćih proizvoda pomažemo sebi.

GLAS: Kakva će biti 2023. godina, mogu li se praviti bilo kakve prognoze?

ĆORIĆ: Najveći izazovi biće vjerovatno oko energenata i cijena struje. U razgovorima s privrednicima vidio sam da su određene narudžbe smanjenje za narednu godinu, jer postoji velika doza straha kakva bi mogla biti naredna godina. To će zavisiti i od ekonomske situacije u EU.

Banke i kamate

GLAS: Da li će i koliko podizanje i kamatnih stopa od strane ECB, što se naravno odrazilo i na naš finansijski sektor, ugroziti poslovanje pojedinih preduzeća?

ĆORIĆ: Naravno da će to sve dodatno zakomplikovati trenutnu situaciju, ionako tešku. Inflacija je dovela i do povećanja kamatnih stopa. ECB je to uradila kako bi se izborila s ovim negativnim cjenovnim trendovima. Vidjećemo koliko su naše banke spremne da podijele sudbinu privrede, jer ne treba zaboraviti da jedni od drugih zavise.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.