Pandemija gura BiH u najdublju krizu u posljednjih 25 godina
SARAJEVO, BANjALUKA - BiH će u 2020. godini zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina, a nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati pad BDP-a veći od ranije predviđena 3,2 odsto.
Ovo su prognoze Svjetske banke bazirane na osnovu rezultata redovnog ekonomskog izvještaja, a kao glavni razlog ekonomskog sunovrata navodi se usporavanje proizvodnih sektora, slabija potražnja iz okruženja i politička neizvjesnost.
- BiH se suočavala sa brojnim izazovima i prije pandemije, a ova kriza je imala ogroman uticaj na ekonomiju i živote ljudi i njihovo rješavanje sada je postalo još urgentnije. Oporavak uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala kroz obrazovanje i zdravstvo, te stvaranje više prilika za mlade - rekao je šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas.
Kako se kaže u izvještaju, nezaposlenost je bila značajna i prije krize, a i dalje nastavlja da se pogoršava. Stopa nezaposlenosti je u 2019. iznosila 15,7 procenata, a virusom uzrokovano smanjenje ekonomske aktivnosti ju je od tada povećalo.
- Prema podacima poreske uprave, između marta i septembra 2020. u FBiH je izgubljeno oko 16.000 radnih mjesta. Vlasti u Republici Srpskoj procjenjuju da je izgubljeno oko 2.000 radnih mjesta. Maloprodaja, proizvodnja, transport i djelatnosti pružanja smještaja su najviše pogođeni sektori - navodi se u izvještaju.
Ipak, iz Svjetske banke kažu da su teže posljedice na tržište rada spriječene entitetskim programima subvencionisanja plata i drugim mjerama politike, usmjerenim na pogođene sektore s ciljem poboljšanja likvidnosti kompanija i očuvanja radnih mjesta.
- Uz pretpostavku da se trajanje epidemije ograniči na naredna dva kvartala, rast BiH u 2021. bi se mogao vratiti na stopu od prije krize - rekli su iz Svjetske banke.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da se BiH već nalazi u dubokoj krizi, a da je dodatni problem to što su se evropske zemlje sa kojima BiH najviše sarađuje našle na udaru novog talasa pandemije.
- Pandemija se odužila, a proces ekonomskog oživljavanja nije definisan. Ako novac međunarodnih kreditora namijenjen privredi završava u javnoj potrošnji koja je definisana budžetom, onda nema ušteda, ni smanjivanja troškova i tako se ova ozbiljna recesija dodatno produbljuje - istakao je Pavlović.
On naglašava da je osnovni uslov u periodu smanjene potrošnje građana i manje aktivnosti privatnih kompanija iniciranje promjena i okretanje zanemarenoj domaćoj proizvodnji.
- Na primjer, potrebno je smanjiti opterećenje na plate kako bi ljudi dobili više novca, a samim tim bi više potrošili. Taj višak inicira proizvodnju. Mi smo zanemarili naše domaće proizvođače. Imali smo problem izvoza u Tursku, obustavu izvoza junetine, nemamo kapaciteta za proizvodnju mliječnih proizvoda. Nemamo strategiju koja bi vodila smanjenju uvoza, a forsiranju potrošnje domaćih proizvoda. Zbog svega nabrojanog, ove prognoze Svjetske banke ne iznenađuju - ističe Pavlović.
Zapadni Balkan
Novi talas epidemije virusa korona, koji traje od juna, dodatno je pogodio cjelokupni zapadni Balkan, a od početka epidemije u ovoj regiji nezaposlenost je porasla za 0,5 odsto, podaci su Svjetske banke.
- Do juna je na zapadnom Balkanu bez posla ostalo 139.000 ljudi, dok je 300.000 njih postalo siromašno - naveli su iz Svjetske banke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
