Novica Kalinić, prvi specijalista kardiohirurgije u Srpskoj: Radimo i po dvije operacije paralelno
Odluka da upišem Medicinski fakultet ponikla je iz želje da pomažem drugima, a danas kada to činim svakodnevno znam da je motiv bio više nego ispravan, jer sam najsrećniji kada izađem iz operacione sale gdje smo produžili život još jednom srcu.
Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” kardiohirurg na Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS Novica Kalinić, koji je nedavno završio specijalizaciju i tako postao prvi hirurg iz te grane medicine u Republici Srpskoj. Ovakav uspjeh posebno je značajan ako se uzme u obzir da Kalinić ima samo 32 godine, što je dokaz da je njegova ljekarska karijera zasnovana na neprestanom radu i učenju.
- Prvi sam u generaciji završio osnovne studije na Medicinskom fakultetu u Banjaluci i nedugo nakon toga sam se zaposlio u UKCRS u Službi za vaskularnu hirurgiju. Ubrzo mi se ukazala prilika da konkurišem za mjesto specijalizanta kardiohirurgije pri klinici koja se tada osnivala. Objeručke sam to prihvatio. Sve je nekako išlo svojim tokom tako da sam uspio mlad završiti specijalizaciju - govori Kalinić.
GLAS: Kako ste se odlučili baš za kardiohirurgiju?
KALINIĆ: Još dok sam na fakultetu slušao predmet hirurgije uvidio sam da mi se najviše sviđa hirurška oblast i da bih volio time da se bavim. Takođe, uvijek sam imao tendenciju ka krvnim sudovima, a specijalizacija iz kardiohirurgije mi je sinula kao ideja tokom jedne studentske razmjene u Budimpešti, gdje sam mjesec dana proveo u Centru za srce.
Kardiohirurgija me tada veoma zaintrigirala i ušao sam u tu priču čim se stvorila mogućnost.
Klinika za kardiohirurgiju UKCRS trenutno na specijalizaciji ima još četiri doktora. To su dobri, mladi, perspektivni mladići koji će zajedno sa mnom i ostalim kolegama unutar pet do deset godina omogućiti da u potpunosti samostalno izvodimo veliki broj procedura.
GLAS: Koliko je to značajno za građane Republike Srpske?
KALINIĆ: Od velikog je značaja što Srpska konačno ima kardiohirurga i kardiohirurgiju kako bi ovdje mogli operisati naše pacijente. Za građane je veoma bitno da više ne moraju u velikom broju slučajeva zbog operativnih zahvata odlaziti u Srbiju. Ljudima koji se operišu veoma je bitna podrška rodbine, da su im pri ruci nakon zahvata, da mogu da ih posjete, motivišu, daju mentalnu snagu kako bi se brže oporavili, a to je teško kada odu van granica svoje zemlje.
GLAS: Koliko pacijenata trenutno čeka na operaciju srca?
KALINIĆ: Unazad godinu i po, odnosno od juna 2022. kada je Klinika za kardiohirurgiju počela sa radom izveli smo oko 450 operacija. Nemamo liste čekanja i naši pacijenti u relativno kratkom vremenu dobiju termin za operaciju od trenutka dobijanja uputa. To je uglavnom unutar tri mjeseca i prema zakazanim terminima u naredna tri mjeseca trebalo bi da operišemo više od 100 pacijenata. To je u prosjeku jedna do dvije operacije dnevno. Naš tim je veoma uhodan i dešava se da operacije radimo paralelno u dvije sale koje imamo.
GLAS: Koliko su operacije srca zahtjevne i rizične?
KALINIĆ: Veoma kompleksne i zahtjevne, a ono čime se moram pohvaliti jeste to da je smrtnost kod nas manja od jedan odsto, dok je standard i evropski prosjek od jedan i po do dva odsto. Imamo privilegiju što vrhunski stručnjaci sa Dedinja i iz Sremske Kamenice dolaze kod nas da izvode operacije, uče nas i asistiraju nam dok operišemo. Operacije u prosjeku traju od tri do četiri sata, a bude i onih kada u sali ostanemo po sedam-osam sati. Srce nekada nakon operacije prosto neće ponovo da uspostavi svoju funkciju.
GLAS: Šta je najveći izazov u sali?
KALINIĆ: To su dramatične situacije u kojima se čini da zbog obilnog krvarenja, pada pritiska čini da gubimo pacijenta. Tada moramo ostati sabrani, jer u slučaju gubitka kontrole ne možemo pomoći pacijentu.
Međutim, iskustvom dolazimo do optimalnih rezultata čak i u takvim situacijama.
GLAS: Obrazovali ste se na institutima za kardiovaskularne bolesti u Beogradu i Sremskoj Kamenici. U poređenju s njima kakvi su uslovi rada na Klinici za kardiohirurgiju u Banjaluci?
KALINIĆ: Imamo svu potrebnu opremu jer drugačije ne bismo mogli ni izvoditi zahvate. Uslovi rada su veoma dobri i kolege iz Srbije su bile fascinirane našom opremom. U šali čak volim reći da su ljubomorni na sale i odjeljenja koja su opremljena vrhunskom opremom.
Savjet
GLAS: Kardiovaskularne bolesti su vodeće po broju oboljelih u Republici Srpskoj, kako građani mogu prevenirati bolesti srca?
KALINIĆ: Tako što će prestati sa navikama za koje sami znaju da ih ugrožavaju. Svi znamo da pušenje nije dobro, da slana i neadekvatna hrana nije zdrava, kao i da dovoljno fizičke aktivnosti ugrožava naše tijelo.
Stručno lice može da nas uputi, ali je najvažnije da svaki pojedinac analizira sebe i prestane sa svim što mu smeta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
