Novi program rada Instituta za nestale ne uliva nadu porodicama u Srpskoj: Red ili razlaz

Porodice i republički zvaničnici godinama kritikuju rad te institucije na nivou BiH, naglašavajući da je proces traženja nestalih u zastoju od 2008. godine, kada je formiran Institut, odnosno kada su prestale sa radom entitetske komisije. Velika prašina se digla nedavno, u vrijeme izbora članova Kolegijuma direktora, jer su iz Srpske tvrdili da taj posao ne može da obavlja Privremeni upravni odbor, formiran još 2016, uz saglasnost Savjeta ministara BiH i Međunarodne komisije za nestale, kao drugog suosnivača, jer akti ne poznaju tu praksu. Međutim, iz dokumenata koji su pripremljeni za narednu godinu taj odbor, koji upravlja Institutom, ostaće u tom formatu i naredne godine, ali će se raditi na popunjavanju Nadzornog odbora, čijim članovima su mandati istekli 2010, a početkom godine preminuo je član iz reda Srba, čime je onemogućen i punopravan rad jer se odluke donose konsenzusom.

- Potrebno je inicirati aktivnosti prema suosnivačima za pokretanje procedure imenovanja novog saziva Nadzornog odbora jer je prestao sa djelovanjem. Privremeni upravni odbor će, u skladu sa zakonom i propisima, nastaviti da održava sjednice i izvršava zadatke u skladu sa svojim nadležnostima - istaknuto je u dokumentu.

Član Kolegijuma direktora Instituta Nikola Perišić ističe za “Glas Srpske” da je upućeno obavještenje suosnivačima - Savjetu ministara i Međunarodnoj komisiji za nestala lica da što prije bude riješena situacija u vezi sa Nadzornim odborom jer u krnjem sastavu ne može da radi.

- Da li će oni raspisivati novi konkurs ili će imenovati vršioca dužnosti člana iz reda srpskog naroda, odluka je na njima. To uglavnom moramo riješiti. Bilo je sastanaka, ali ne mogu da donose odluke ako nema predstavnika iz sva tri naroda - istakao je Perišić.

Sagovornik “Glasa” upućen u dešavanja u Institutu ističe da je svima poznato zbog čega je Srpska nezadovoljna radom te institucije i da je u pravu kada traži da se radi po propisima i jednako pristupa svim žrtvama, te da bi trebalo tražiti način da se to ubrza koliko je god moguće, zbog protoka vremena. Stav mnogih je, kako kaže, da je nepovratno izgubljeno previše vremena i da treba traži prostor i način da se institucije Srpske direktnije uključe u ovu osjetljivu problematiku.

Prvi čovjek Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić podsjetio je za “Glas” da su svoje probleme predočili dijelu republičkih zvaničnika, naglasivši da porodice ne odustaju od uvođenja u red Instituta.

- Ne priznajemo Upravni odbor Instituta jer je nelegalan. Dok se ne formira novi, ne priznajemo, iako je upravna inspekcija napravila zapisnik i navela da je sve u redu. Ako se ovako nastavi, mnogi neće doživjeti da dostojanstveno sahrane posmrtne ostatke najmilijih. Ne odustajemo. Imamo svoje ciljeve - istakao je Lazić, naglasivši da je Institut dokazao i pokazao da ne želi da se pronađu sve srpske žrtve.

U programu rada za 2022. istaknuto je da se još traga za više od 7.500 žrtava, iako je od rata prošlo više od četvrt vijeka. Na listi problema sa kojima se suočavaju su naveli nedostatak informacija o masovnim i pojedinačnim grobnicama, pandemiju, nedostatak kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta. Kao prioritete su naveli i saradnju sa nadležnim institucijama, uvođenje novih projekata u traženje, kao što su sonde, psi tragači, georadari. Srpska potražuje 1.600 nestalih, a u tri spomen-kosturnice su ostaci oko 600 ekshumiranih neidentifikovanih lica.

Greške

U programu rada Instituta je ponovljeno da za značajan broj ekshumiranih tijela u mrtvačnicama i spomen-kosturnicama postoje izolovani DNK profili koji nemaju podudaranje sa DNK krvnih uzoraka srodnika nestalih, što ukazuje da značajan broj žrtava ili nema bliske srodnike ili, ako ih ima, oni nisu dali uzorke krvi ili su u pitanju greške u klasičnim identifikacijama. Da je toga bilo u prošlosti, ponovili su i Nikola Perišić i Veljko Lazić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.