Njemačka vratila 326 ljudi u BiH
SARAJEVO - U BiH su u prošloj godini po osnovu sporazuma o readmisiji vraćena 402 domaća državljana, a najveći broj iz Njemačke i to čak 326 osoba.
U izvještaju o prihvatu i integraciji državljana BiH koji se vraćaju u BiH po osnovu sporazuma o readmisiji za 2023. godinu, navedeno je da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaprimilo najavu povratka za 374 osobe.
Pored Njemačke, na drugom mjestu po najvećem broju readmisiranih državljana BiH nalazi se Francuska iz koje su vraćene 22 osobe.
- Iz Švajcarske je readmisirano devet državljana BiH, a iz Švedske njih šest. Po dvije osobe vraćene su iz Španije, Grčke, Belgije te Crne Gore dok je iz Austrije, Italije i Srbije readmisiran po jedan državljanin BiH - navedeno je u izvještaju.
Kada se pogleda struktura readmisiranih državljana BiH prema mjestu posljednjeg prebivališta ili mjestu rođenja, u FBiH je vraćeno najviše državljana i to njih čak 289.
U Srpsku su vraćene 54 osobe, u Distrikt Brčko njih 25, dok u posmatranom periodu nadležni nisu mogli utvrditi posljednje mjesto prebivališta za jedno lice.
U pomenutom izvještaju je navedeno, da kada je struktura readmisiranih državljana BiH u pitanju, a koje su zatražile asistenciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, važno je naglasiti da se radi uglavnom o osobama iz najranjivijih kategorija.
- Riječ je uglavnom o hroničnim bolesnicima, starijim osobama, ovisnicima o psihoaktivnim supstancama, pripadnicima nacionalnih manjina - Romima, kao i osobama sa lošom socioekonomskom anamnezom - navedeno je u izvještaju.
U istom dokumentu stoji i da neadekvatan prihvat prema sporazumima o readmisiji samo jedne osobe može negativno uticati na kvalitet izvještavanja Evropskoj komisiji u vezi sa obavezama koje proizlaze iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima sa zemljama Šengenskog sporazuma.
- Kao jedan od izazova pred institucijama BiH te Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u oblasti prihvata i integracije državljana BiH, koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji, jeste i činjenica da se prema podacima Evrostata trenutno u zemljama EU nalazi oko 5.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil - navedeno je u pomenutom izvještaju.
Poručuju i da je uzimajući u obzir da je prema dostupnim informacijama iz EU veoma mali broj priznavanja zahtjeva za azil koji su podnijeli državljani BiH, ali i jačanjem stranaka u EU koji se protive novim migracionim kretanjima, očekivano da dođe do povećanja broja povrataka državljana BiH po osnovu sporazuma o readmisiji.
- Opravdana je zabrinutost državnih institucija da postojeći kapaciteti neće biti dovoljni da zadovolje sve potrebe nastale ubrzanim povratkom. Stoga se nametnula potreba za jačanjem institucionalnih kapaciteta za prihvat državljana BiH koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji - stoji u izvještaju.
Dodaju i da je potrebno preduzeti dalje integracijske mjere, sa ciljem sprečavanja ponovnog odlaska u zemlje zapadne Evrope, čime se, kako naglašavaju, na najsvrsishodniji način čuva bezvizni režim i povećava povjerenje u efikasnost institucija BiH.
Troškovi
Iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u 2023. godini izdvojeno je 150.000 maraka u vidu granta za podršku opštinama uključenim u sistem prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju po osnovu sporazuma o readmisiji.
Taj novac otišao je u 26 lokalnih zajednica te domu za djecu bez roditeljskog staranja u Sarajevu sa kojim resorno ministarstvo ima potpisan protokol o saradnji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
