Nisu bile svete samo srpske međe: Kako je Badenterova komisija utvrđivala granice nakon raspada SFRJ
PARIZ - Rober Badenter, čuveni francuski političar i nekadašnji ministar pravosuđa ove zemlje, koji je preminuo u 95. godini, kod nas će zauvijek ostati kao čovjek koji je predsedavao komisiji nazvanoj po njemu, a koja je dala mišljenja o važnim pravnim pitanjima proisteklim poslije raspada Jugoslavije.
- Bivše republičke granice postaju granice zaštićene međunarodnim pravom – jedna je od odluka arbitražne komisije, na čijem čelu je bio Badenter, koju je sastavio savjet ministara nekadašnje Evropske ekonomske zajednice, prenose Novosti.
To je praktično značilo da međe bivših jugoslovenskih republika mogu da se smatraju granicama budućih država.
Komisija je osnovana 27. avgusta 1991. godine da bi osigurala pravne savjete za Mirovnu konferenciju o Jugoslaviji, koju je organizovao britanski lord Piter Karington.
Pričalo se da je tadašnji francuski šef države Fransoa Miteran uvjeravao predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da je Badenter njegov prijatelj, što je trebalo da znači da neće biti protiv srpske strane.
Donijete su, međutim, odluke za koje se smatra da nisu išle na ruku Srbima, imajući u vidu da je srpski narod vijekovima živio u velikom broju u drugim bivšim jugoslovenskim republikama čije su granice crtane odoka na zasjedanjima Avnoja, i tako ostao podijeljen, što je kasnije dovelo i do ratova, borbe za opstanak, preseljavanja i protjerivanja.
Na jedno od pitanja, koje je razmatrala petočlana komisija, u čijem sastavu su bili predsjednici ustavnih sudova Francuske, Nemačke, Španije, Italije i Belgije, kojima je predsjedavao Badenter, da li Jugoslavija nastavlja da postoji ako se neke republike odvoje, ili su svi novonastali državni subjekti ravnopravni pravni naslijednici, komisija je odgovorila da se SFRJ nalazi u procesu raspadanja. Tom odlukom Jugoslavija je praktično „sahranjena“.
Za srpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, na pitanje da li, kao jedan od konstitutivnih naroda Jugoslavije, imaju pravo na samoopredjeljenje, odgovorili su da im pripadaju prava vezana za manjine i etničke grupe, a da treba da im se omogući i pravo da biraju državljanstvo.
Takođe su zaključili da granice između Hrvatske, Srbije i BiH, i eventualnih drugih susjednih država, ne mogu da se mjenjaju, osim uz slobodno postignut dogovor i da ako nije drugačije dogovoreno, bivše granice postaju granice zaštićene međunarodnim pravom.
Zanimljivo je da je Badenterova komisija prvo dala negativan stav o hrvatskoj nezavinosti, jer njihov ustav nije obuhvatio zaštitu srpske manjine, ali je Tuđman pismeno poslao uvjeravanja Badenteru da će to učiniti, poslije čega je EZ priznala Hrvatsku.
Komisija je dala pozitivno mišljenje i za otcjepljenje Slovenije i Makedonije. Što se BiH tiče, nisu bili na stanovištu da može tada da traži nezavisnost, jer nisu bili održali referendum.
Čitavo pitanje naslijeđa i sukecsije u bivšoj Jugoslaviji kasnije je praktično rješavano na osnovu odluka Badenterove komisije.
S druge strane, ako je republičke granice priznalo kao državne, ovo arbitražno tijelo se tu zaustavilo, tako da nigde nije postojao pravni osnov za dalja cjepanja na manje jedinice, što sada pokušavaju da čine vlasti u Prištini.
Jer, Kosovo nije bilo republika, već samo pokrajina.
Badenter je u Francuskoj poznat i po tome što je 1981. godine u ime vlade od skupštine zatražio i ostavario ukidanje smrtne kazne u ovoj zemlji. U domovini je bio veoma cijenjen kao pravnik i političar, a francuski predsjednik Emanuel Makron je najavio i nacionalni ispraćaj Badentera.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
