Neven Cvetićanin za “Glas Srpske”: Izbori će odrediti sudbinu i Bajdena i Trampa

Veljko Zeljković
Neven Cvetićanin za “Glas Srpske”: Izbori će odrediti sudbinu i Bajdena i Trampa

Američki birači bi na takozvanim međuizborima 8. novembra trebalo da odluče da li će Kongres ostati i dalje pod kontrolom demokrata ili će preći u ruke republikanaca. Ankete pokazuju da republikanci imaju velike šanse da osvoje većinu u Predstavničkom domu, dok je trka za Senat, gdje dvije stranke trenutno imaju po 50 mjesta, tijesna.

Prema riječima predsjednika Foruma za strateške studije i višeg naučnog saradnika na Institutu društvenih nauka iz Beograda, Nevena Cvetićanina, ovi izbori biće najbolji lakmus papir za predsjedničke izbore koji se održavaju za dvije godine.

- Kao prvo treba razjasniti američki politički sistem. Kongres se sastoji od dva doma, Predstavničkog i Senata. Svake druge godine održavaju se izbori za ova dva tela. Njihov politički sistem napravljen je tako da ova dva doma budu neka vrste ravnoteže predsedničkoj moći, tako da su i ovi izbori u svetlu tog balansa. Dosadašnja tradicija bila je da stranka koja ima svog predsednika uglavnom gubi većinu u jednom ili oba doma Kongresa. To se uostalom desilo i u vreme vlasti Donalda Trampa. Znači ukoliko bi sada pobedili republikanci to ne bi bilo ništa iznenađujuće, ali bi im verovatno otvorilo vrata i Bele kuće. Znači ovo je u neku ruku i referendum oko ostanka na vlasti Džoa Bajdena - kaže Cvetićanin.  

GLAS: Kojim rezonima bi se obični građani mogli rukovoditi kada budu glasali? Šta bi moglo presuditi?

CVETIĆANIN: Kada se govori o američkim izborima, onda na konačne rezultate mogu uticati i razne društvene grupe. Recimo egzistencijalna  razmišljanja kauboja iz Teksasa ili recimo brokera ili profesora iz Njujorka nisu ista. Oni imaju različite interese, tako da će i ovi izbori, baš kao i prethodni, imati jednu živu političku dinamiku. Verujem da će većina Amerikanaca glasati rukovodeći se ekonomskim rezonima. Tu bih pre svega izdvojio industrijske centre poput Detroita, koji i dalje propadaju. Ljudi iz tih centara verovatno će hteti nekakvu promenu. Liberalne krugove na zapadno-istočnoj obali, u Njujorku, San Francisku ili Los Anđelesu, pak više interesuju ljudska prava.

Naravno tu su i oni konzervativni krugovi koji se uglavnom nalaze na jugu. Videćemo kako će oni glasati sada, pogotovo jer je čitava predizborna debata bila usmerena na emocije, ne argumente.. Zbog toga ne bi trebalo isključiti da ponovo dođe do nemilih scena koji su obeležile prošle predsedničke izbore.       

GLAS: Šta će se desiti ako republikanci pobijede, u kakvu bi to poziciju dovelo aktuelnog predsjednika Bajdena?

CVETIĆANIN: U tom slučaju on bi morao “pregovarati” s novom većinom u Kongresu, jer bi bio onemogućen da neke od svojih predloga sprovede u delo. Recimo, u donjem domu se glasa oko fiskalne politike i budžeta i ako republikanci osvoje većinu, Bajden neće moći sam odlučivati o preraspodeli novca unutar Amerike. S druge strane, Senat potvrđuje svako imenovanje u izvršnoj ili recimo sudskoj vlasti. Znači i u tom slučaju bi Bajdenova administracija radila u otežanim okolnostima, jer bi postavljenje nekih novih “demokratskih” kadrova bilo pod lupom republikanaca i ukoliko se desi da oni pobede pitanje je koliko će oni, pogotovo u aktuelnim i uzavrelim vremenima, davati “prolaza” predsedničkim inicijativama. Ali videćemo šta će se desiti, da li će republikanci radikalizovati atmosferu i otvarati afere, kao što su demokrate prethodno radile njima. Mislim da je sve ovo u stvari samo priprema za naredne predsedničke izbore 2024. i dobar pokazatelj, vetrokaz, šta bi tada mogli očekivati. Videćemo koliko će lojalnih Trampovih republikanaca da uđe u Kongres ovom prilikom, što će sigurno odrediti i njegovu budućnost. Te podele unutar stranaka postoje i unutar demokrata i to je neka vrsta i tradicije. Ne postoji jednolični politički pejzaž.        

GLAS: Nekadašnji demokratski kandidat za predsjednika SAD Tulsi Gabard nedavno je napustila stranku nazvavši je “elitističkim udruženjem” koje Ameriku uvlači u nuklearni rat.

CVETIĆANIN: Upravo to najbolje govori o tim podelama unutar samih partija. Kod demokrata, primera radi, imamo levo krilo koje predvodi Berni Sanders i desno konzervativno iza kog stoji Bajden. Barak Obama je pak nekada bio u “sredini”. I ovo što je uradila Gabard nije nikako iznenađenje. Verovatno je bila nezadovoljna politikom koju vodi aktuelni predsednik. Znači to je jedan živ proces kojim upravljaju tokovi novca. Zbog toga je nekada i teško sagledati američku politiku ako se ne zna koje interesne grupe u datom momentu imaju najviše uticaja u Vašingtonu ili Pentagonu.    

GLAS: Da li bi pobjeda republikanaca mogla nešto promijeniti u spoljnoj politici Vašingtona?

CVETIĆANIN: Mislim da se nagla promena ne može očekivati, jer postoje procedure kako se donose važne odluke. Ali ono do čega bi mogli doći jeste to da republikanci ponovo otvore ekonomske teme i da ih stave u prvi plan ispred onih geopolitičkih, da se više bave sobom, a ne drugima, kao što je i sam Tramp jednom prilikom rekao. S druge strane, demokrate više pažnje posvećuju “međunarodnim poslovima”. Ako republikanci sada pobede videćemo kakvu će oni strategiju napraviti za izbore 2024. godine, staru ili neku novu.  

GLAS: Koliko bi se ovi izbori mogli odraziti i na odnos Vašingtona prema ratu u Ukrajini, da li će biti zavrnute slavine?

CVETIĆANIN: Moguće je ako republikanci pobede, jer kao što sam već rekao, oni fokus stavljaju na ekonomiju.

U tom pogledu moguće je da povuku ručnu u slučaju Ukrajine, ali i što se tiče svoje spoljne politike na Balkanu. Jedina konstanta ostaće Kina. To se neće promeniti.

U svakom slučaju mislim da bi republikanci mogli voditi jednu daleko suptilniju međunarodnu politiku.

GLAS: Američka administracija ima značajnu ulogu i u rješavanju kosovskog čvora. Da li očekujete da oni prepuste EU tu palicu, pogotovo jer su Berlin i Pariz izašli s prijedlogom da se ovo pitanje riješi po modelu dvije Njemačke?

CVETIĆANIN: Strategija Vašingtona je da zajedno s Evropskom unijom reši ovaj gorući problem. Jedino se metodologije razlikuju, ali i jedni drugi su stava da Srbija mora priznati nezavisnost KiM. Mislim da oni sada Briselu, Nemačkoj i Parizu prepuštaju ulogu supervizora u ostvarivanju tog cilja, jer Balkan nije toliko visoko na lestvici Bele kuće. Trenutno im je bitan samo zbog Rusije.  

Ambicije Ilona Maska

GLAS: Pokazalo se kako su društvene mreže moćan alat u kreiranju javnog mnjenja. Kako gledate na kupovinu “Tvitera” od strane Ilona Maska? Čiji je on igrač?

CVETIĆANIN: U pitanju je ne samo najbogatiji čovek sveta već i neko ko ima ambicije da utiče na politička dešavanja. Mask se za sada po tom pitanju drži još uvek rezervisano, iako mnogi smatraju da on više naginje Trampovim republikancima. Smatram da bi on za desetak godina mogao biti jedan od najozbiljnijih kandidata na predsedničkim izborima.

Da li će i pobediti, to je drugo pitanje. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana