Nepromijenjena strategija bošnjačkih političara: Četiri puta minirali sporazume,a sad ruše i Dejton
BANjALUKA - Nekadašnji ratni lider muslimana Alija Izetbegović odbio je čak četiri mirovna plana za okončanje rata u BiH iako je prvobitno na njih pristajao, a njegovi idejni sljedbenici sada namjeravaju da uz pomoć zapadnih partnera miniraju još jedan - Dejtonski mirovni sporazum.
Kaže ovo za “Glas Srpske” bivši srpski diplomata Vladislav Jovanović osvrćući se na današnji datum, 30. juli 1993, kada su lideri Srba, Muslimana i Hrvata prvobitno postigli dogovor na mirovnim pregovorima u Ženevi prema kom bi BiH činile tri etničke republike, ali je isti Izetbegović naknadno naprasno odbacio, produžavajući na taj način rat u BiH za još dvije godine.
Prema Jovanovićevim riječima, kako nekadašnjem muslimanskom, a danas bošnjačkom, očigledno u posljednjih 30 godina nije bilo ništa sveto, pa ni postignuti dogovori, stavljeni parafi i potpisani sporazumi, a što se vidi i danas kada je u pitanju Dejtonski sporazum koji se, kako je istakao, pokušava na sve načine rastočiti.
- Njih sve vrijeme interesuje samo jedna stvar, unitarna i jednonacionalna država BiH. I to što su čak četiri puta odbijani predloženi mirovni planovi govori koliko su oni nezdravorazumski razmišljali. Bošnjačke političke elite i danas veruju da mogu više od onoga što im je dato u Dejtonu, a što je u kontekstu sna koji je imao Alija Izetbegović. Nikako da izađu iz te učaurenosti - kaže Jovanović.
Podsjeća da je Izetbegović imao jedan politički labav pristup prema svim mirovnim pregovorima tokom devedesetih, jer je uvijek računao na pomoć Amerike, kojoj je tada bilo u interesu da stane na stranu muslimana, minirajući svaki pokušaj dolaska do mira. Vašington je, dodaje, tada želio pobrati određene simpatije u islamskom svijetu, svjesno i uz pomoć tadašnjih muslimanskih lidera produžavajući rat u BiH.
- Srbi i Srbija su kolateral te i takve spoljne politike SAD. U jednom trenutku su procenili da bi rat trebalo zaustaviti i to su učinili, verujući da će se vremenom Republika Srpska utopiti u BiH. Sada se ponovo vraćaju na Balkan, zbog slične situacije i dešavanja na Bliskom istoku. Opet im treba neka državica u kojoj žive muslimani, a koju će podržati protiv nesmuslimana. Kao i tih devedesetih izabrali su BiH. Na ovaj način, baš kao i nekada, pokušavaju se iskupiti pred islamskim svetom, kome su mnogo zala naneli. Bošnjačke elite to pokušavaju iskoristiti, ne vodeći računa o sudbini druga dva naroda. Međutim, to nije put koji BiH vodi ka prosperitetu i miru - poručio je Jovanović.
Kada je u pitanju ženevski dogovor, lord Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg predložili su te 1993. unutrašnju podjelu zemlje po federalnom principu. Muslimanska strana je ponudila srpskoj mogućnost da nakon pet godina održi referendum i napusti BiH ako to želi.
Prema ovom mirovnom planu, Savez Republika BiH činile bi tri konstitutivne republike, a svaka bi obuhvatala po jedan konstitutivni narod. Kako je bilo usaglašeno, na čelu izvršne vlasti bilo bi tročlano predsjedništvo, a savez bi predstavljao predsjedavajući, s tim da bi se na toj funkciji članovi mijenjali na četiri mjeseca. Odluke predsjedništva donosile bi se konsenzusom.
Uz predsjedništvo, nosilac izvršne vlasti bio bi savjet ministara. Zakonodavno tijelo je trebalo da bude parlament koji bi se sastojao od 120 poslanika, s tim da bi se iz svake republike birala po trećina.
Savez bi imao vrhovni sud, ustavni sud i sud za ljudska prava. Prema mirovnom planu, svaka konstitutivna republika trebalo je da usvoji vlastiti ustav, a pretpostavka nadležnosti bila je u korist republika, kao što je to i u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Svaka republika trebalo je da sama organizuje i upravlja svojim uniformisanim snagama, s tim što bi one imale proporcionalno uravnotežen nacionalni sastav.
Srbi kolateral spoljne politike SAD
Interesantno, mnoge odrednice ovog plana ušle su dvije godine kasnije u Dejtonski sporazum, samo što su u Dejtonu potpisana dva entiteta.
Inače, Izetbegović je prije ovog odbacio još tri mirovna sporazuma. Pred početak ratnih sukoba odbacio je i već dogovoreni plan o krnjoj Jugoslaviji, koja je trebalo da se sastoji od četiri republike - BiH (bez ikakvih unutrašnjih granica), Srbije, Crne Gore i tadašnje Makedonije.
Ovaj plan su muslimanski intelektualci i političari Adil Zulfikarpašić i Muhamed Filipović prihvatili uz prvobitnu saglasnost SDA, da bi ga Izetbegović kasnije odbacio.
SDA i Izetbegović prihvatili su pa odbacili 1992. takozvani lisabonski papir o tri republike i priznatim spoljnim granicama BiH, da bi Izetbegović isto učinio i sa Vens-Ovenovim planom o deset kantona, koji je tada odbacila i srpska strana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
