Nedeljko Čubrilović za “Glas Srpske”: Parlament smo učinili faktorom odlučivanja

Poručuje to u intervjuu za “Glas Srpske” Nedeljko Čubrilović, koji će, nakon osam godina u fotelji predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, najpoznatiji republički čekić naredne sedmice prepustiti nasljedniku. U protekla dva skupštinska mandata bilo je, kaže, dosta teških izazova sa kojima su se borili onako kako su u datom trenutku umjeli, a i danas smatra da su odgovorili najbolje što su mogli - i kada je riječ o stalnim temama te o pandemiji koja je dala svojevrstan pečat desetom sazivu parlamenta.

Iako nikada, kako kaže, nije mislio ni da će biti poslanik, zadesilo ga je da dva mandata, u devetom i desetom sazivu Narodne skupštine, bude njen predsjednik. Za to vrijeme je održano 113 redovnih i posebnih sjednica, a na pitanje da li ima neku poruku za budućeg predsjednika i poslanike kaže da sve stane u jednu izreku - pametne ne treba, a budale je uzalud savjetovati.

Proteklih osam godina, s druge strane, opisuje kao veoma dinamične.

- Bilo je puno obaveza, ali mislim da se za ova dva mandata može reći da su bili uspješni i da smo, kao Skupština, odgovorili izazovu vremena u kojem smo bili. Nijedna sjednica nije otkazana, a iza nas nije ostalo neobrađenih tema -0 rekao je Čubrilović.

GLAS: Koje biste izazove izdvojili kao najteže?

ČUBRILOVIĆ: U devetom sazivu suočili smo se sa velikim izazovom nakon odluke Ustavnog suda BiH o ukidanju Dana Republike, ali smo uspjeli da nađemo adekvatan zakonski odgovor. Narodna skupština je formirala Tim za odbranu praznika i raspisala referendum na kojem su građani Srpske rekli svoje, a poslanici donijeli novi Zakon o Danu Republike. Skupština je i, prvi put u istoriji, u mandatu desetog saziva usvojila Odluku o proglašenju vanrednog stanja usljed pandemije virusa korona. Nije bilo lako ni donositi takve odluke, ni odgovarati u to vrijeme. Vjerujem da smo ipak i kroz to prošli više uspješno, nego neuspješno. Osim toga, s obzirom na političke prilike, održan je veliki broj posebnih sjednica na kojima smo u ime građana donijeli zaključke i deklaracije koje izražavaju političku volju i stav Srpske. Usvojeni su zaključci u vezi sa informacijom o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Srpske, o primjeni Dejtona i radu visokog predstavnika, odnosno neustavnim nametnutim zakonima te prenesenim nadležnostima. Bavili smo se i suštinskim, identitetskim pitanjima. Usvojen je Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma i set zakona o povećanju plata u zdravstvu, obrazovanju, kulturi, pravosuđu i policiji.

GLAS: Dosta je polemisano upravo o sprovođenju zaključaka parlamenta, a poseban akcenat je stavljan na one lani iz decembra o vraćanju nadležnosti u oblasti odbrane, indirektnih poreza. Ranije, kada smo razgovarali istakli ste da je Skupština u ovom mandatu otvorila put za njihovo vraćanje te da je činjenica da to više nije tabu tema. Šta to znači za Srpsku?

ČUBRILOVIĆ: Ponoviću. To više nije tabu tema. Ni za Narodnu skupštinu jer je proces otvoren i tako ga treba posmatrati - kao proces. Nadležnosti nisu određene, jednom odlukom prenesene na nivo BiH, nego je to trajalo godinama. Vjerujem da će i proces vraćanja nadležnosti, s obzirom na svu njegovu komplikovanost potrajati godinama, ali je važno da je Republika Srpska stvorila uslove da se o tome razmišlja i da se ne miri sa postojećim stanjem. Stoga vjerujem da će se i naredni saziv baviti ovim pitanjima i ostati na istom putu. Nije zgoreg ponoviti zašto Srpska traži vraćanje nadležnosti. Mnoge se nisu pokazale efikasnijim i zbog toga sve treba drugačije posmatrati, a najbolje je onako kako je Dejton i propisao.

GLAS: Od republičkih predstavnika se čuje da Srpska ne traži ništa izvan Ustava, ali partneri u FBiH, mahom iz reda bošnjačkog naroda, to ne vide na taj način. Kako to premostiti i približiti takve stavove?

ČUBRILOVIĆ: BiH je zaista složena i komplikovana država. Rijetko koja i u svijetu ima nama sličan sistem. Ovdje nam ništa drugo ne preostaje sem dijaloga, dijaloga i samo dijaloga da bi mogli približiti stavove o nekim pitanjima. Da li će se i do kojeg stepena doći, pokazaće vrijeme, ali od tog dijaloga ne smijemo odustati. To što neki drugi narodi vide situaciju na neki drugi način je i razumljivo. Možda onaj najbrojniji želi nešto više što druga dva ne mogu da prihvate, ali bez obzira na sve razlike, moramo da težimo istom cilju - funkcionalnosti i čuvanju onoga što je donijelo mir, a sve ostalo mora da bude predmet razgovora i dogovora unutar tri naroda.

GLAS: Riječ “dijalog” je jedna od najčešće izgovaranih. Imajući u vidu postizborni odnos političkih snaga u BiH, da li su šanse za otvaranje tog dijaloga veće ili iste? Ima li optimizma?

ČUBRILOVIĆ: Reći ću da moramo biti optimisti, a ne bih mogao da kažem da su nešto bolji uslovi. Bez obzira na okolnosti, od dijaloga se ne smije odustati.

GLAS: Republički parlament je definisan i kao čuvar nadležnosti i interesa Srpske, a svojevrsni pečat odlazećem sazivu dale su posebne sjednice na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH. Da li će biti nastavljena ta praksa?

ČUBRILOVIĆ: Neke od tih posebnih sjednica su bile posebno opravdane. Narodna skupština je postala vidljivija i faktor odlučivanja i na nivou BiH, a to je ono što joj i Ustav daje. Stvoreni su uslovi da Republika Srpska odlučuje o najvažnijim pitanjima kad je riječ o BiH u nekim međunarodnim odnosima, ali o njenom unutrašnjem uređenju. Taj institut, koji ima srpski član Predsjedništva, ne treba posmatrati kao nešto izvan ili drugačije od drugih obaveza Skupštine. Njena vidljivost i njen ustavni položaj samo je potvrđen ovim posebnim sjednicama.

GLAS: Znači li to da bi srpski član Predsjedništva trebalo da traži stav Skupštine i kada postoji i najmanja sumnja da nešto možda nije u interesu Srpske?

ČUBRILOVIĆ: Ne na svaku temu, ali ne treba bježati od toga da kada god bude smatrao da treba da konsultuje Skupštinu i da ona treba da zauzme stav o nekom pitanju.

Obrazovanje i inflacija

GLAS: Treba li više tematskih sjednica, posebno sad u vrijeme rastuće inflacije? Pominjali ste i da obrazovanje zahtijeva posebnu pažnju.

ČUBRILOVIĆ: Resori u Vladi Srpske moraju više da se bave tim i drugim pitanjima. Obrazovanje smo, na primjer, sveli na najniži nivo i potrebna nam je ozbiljna analiza i dobra rješenja.

GLAS: Kako je vlast, do sada, odgovorila na inflaciju?

ČUBRILOVIĆ: Sama činjenica da Republika izvršava obaveze govori da je urađen dobar posao.

GLAS: Bez obzira na to ako nema sigurnu dvotrećinsku podršku u republičkom parlamentu?

ČUBRILOVIĆ: Naravno, jer kada nema te potrebne podrške, znači da NSRS podržava da taj neki drugi stav koji nije štetan po Srpsku.

GLAS: Za vrijeme Vašeg mandata je sazvana i sjednica na koju su bili pozvani i lideri SDA Bakir Izetbegović i HDZ-a BiH Dragan Čović da se obrate Narodnoj skupštini? Treba li to ponoviti?

ČUBRILOVIĆ: To će biti stvar odluke budućeg rukovodstva Narodne skupštine, ali takvi dijalozi su nam potrebni. Nije to bilo prvi put. Ranije se ovdje obraćao Sulejman Tihić, kada je bio član Predsjedništva BiH i lider SDA. Dobro je da se čuju mišljenja pa makar bila potpuno oprečna od onoga što Narodna skupština očekuje da čuje. Bolje da se njihov stav čuje upravo u republičkom parlamentu, nego da se tumači preko medija ili na neki način.

GLAS: Osim posebnih sjednica, održano je desetine redovnih. Imali smo priliku da vidimo na šta ste i ukazivali, da su poslanici često nametali teme koje nisu bile u vezi sa dnevnim redom. Može li se na to uticati kroz skupštinska akta, Poslovnik ili je sve stvar ličnog odnosa prema NSRS?

ČUBRILOVIĆ: Ima svega pomalo, ali ima i kućnog odgoja. Poslanici imaju pravo da, u okviru svog vremena, postavljaju različite teme, a kroz šta žele da promovišu svoj politički rad i odnos prema onima koji su ih podržali da budu tu gdje jesu. Međutim, to ne treba zloupotrebljavati. To rade oni koji ne čitaju materijale, a žele da se čuju. Tada, bez obzira na temu na dnevnom redu, imaju svoj cilj i jedino oni znaju zbog čega to rade tada i na taj način. Sve je to, ipak, sastavni dio parlamentarizma. Demokratija je proces, ali te demokratske promjene sporo prihvatamo. Parlament je najbolje ogledalo društva.

GLAS: Koliko, prema onome što ste vidjeli za osam godina poslanici čitaju skupštinske materijale?

ČUBRILOVIĆ: Rijetki su poslanici koji čitaju materijale, a još rjeđi oni koji razumiju teme. Poslanik koji diskutuje o svakoj temi samo govori da on ne zna nijednu, ali želi da govori, da ga vide i čuju. Mislim da kada ne bi bilo javnih, direktnih prenosa sjednica, da bi toga mnogo manje bilo.

GLAS: Da li ste zadovoljni važećim Poslovnikom NSRS? Treba li šta mijenjati?

ČUBRILOVIĆ: Od prethodnog je mnogo bolji. Daje široka ovlašćenja, kao i mogućnost za držanje reda od strane predsjedavajućeg, ali i ovaj Poslovnik treba dograđivati u smislu preciziranja nekih situacija koje mogu da se nametnu.

GLAS: Koje biste izdvojili?

ČUBRILOVIĆ: Trebalo bi precizirati stavke koje se odnose na izricanje disciplinskih mjera kako predsjedavajući ne bi bio doveden u situaciju da je u dilemi da treba ili ne treba da to i uradi.

GLAS: Novi saziv parlamenta će uskoro biti konstituisan, ali je još aktuelni usvojio ključne republičke dokumente za narednu godinu. Da li je to bio ispravan potez?

ČUBRILOVIĆ: To je bio odgovoran potez onih koji su pripremali budžet i onih koji su razmišljali da bi se situacija mogla zakomplikovati, posebno zbog ponašanja Centralne izborne komisije BiH poslije izbora. Dobro je, za sve građane, da su na vrijeme usvojeni budžet i ekonomska politika za 2023, a budući saziv ima dovoljno vremena da to koriguje kroz rebalans ako bude trebalo. Vjerujem da će zbog inflacije to morati, možda već i krajem prvog kvartala naredne godine.

GLAS: Pomenuli ste Centralnu izbornu komisiju i njihovo djelovanje nakon izbora, a koje je “oživjelo” priču da Srpska treba samostalno da sprovodi izbore za predsjednika Republike i narodne poslanike. Šta kažete na to?

ČUBRILOVIĆ: O nadležnostima, tumačenje treba dati struka. Imali smo i unutar našeg bloka kontradiktorne stavove, ali Izborni zakon mijenjati treba. Prije svega, u ovom izbornom procesu smo mogli da uočimo određene anomalije na biralištima, a ni CIK nije najspremnije dočekao ove izbore.

Mislim da će biti svima lakše kada budemo imali bolja izborna pravila.

GLAS: Gdje nastavljate političku karijeru?

ČUBRILOVIĆ: Vidjećemo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.