NDH je bila grobnica najmanje 54.009 srpskih dječaka i djevojčica
Zločinima iz Drugog svjetskog rata treba pristupiti naučno i analitički i ne smije se dozvoliti bilo kakva revizija da se istorija ne bi ponovila u svom najradikalnijem obliku, poručeno je na međunarodnoj naučnoj konferenciji u Beogradu pod nazivom "Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji bivše Jugoslavije".
Scenarista i književnik Nataša Drakulić izjavila je da ne propušta nijednu priliku da govori o zločinima koji su se desili, posebno onim u Jasenovcu, te zahvalila organizatorima konferencije i Jeleni Buhač, koja je bila njena inspiracija za lik djevojčice Dare iz Jasenovca.
Ona je rekla da se i sada ježi zbog svake scene koja je snimljena za taj film, koji je, kako je rekla njen život promijenio nabolje.
Drakulićeva je ispričala da je ideja za film postojala jako dugo, da je ona Ličanka koja je odrastala u vrijeme kada je postojala Republika Srpska Krajina, da je sa "Olujom" došla u Srbiju, te da je njena baka bila zarobljena u Jadovnu a jedan broj članova porodice stradao u Jasenovcu.
"Ja sam te priče poprilično dobro znala ne misleći da ću ikada u životu, bez obzira na sve, imati snage da se na neki način suočim sa tim", rekla je ona.
Drakulićeva je navela da je, zahvaljujući određenim okolnostima i ljudima naučila da selektuje i čita arhivu i da je posebno dragocjene informacije, koje je kasnije koristila za scenario, dobila iz knjiga koje su štampane šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, izrazivši žaljenje što ta literatura nije dostupnija svima.
Jedan od autora Karte stratišta srpske umorene djece u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ Božo Grbić izjavio je da je NDH bila grobnica najmanje 54.009 srpskih dječaka i djevojčica.
On je naveo da je prilikom izrade karte, na kojoj je radio Milan Šormaz iz Zavoda za statistiku Srbije, trebalo riješiti problem lokacije stratišta, odnosno da je svakom stratištu dodijeljena opština u kome se ono nalazi.
"Prilikom ovog određivanja sreo sam se sa mnogim drugim nazivima stratišta. Korišten je metod da su žrtve najverovatnije ubijene na stratištu najbližem mjestu boravka žrtve. Ovom metodom dobijena su 3.358 stratišta", rekao je on i naglasio da su popisana samo ona stratišta u kojima je ubijeno više od desetero djece.
Grbić je rekao da je kao dijete registrovana svaka srpska žrtva koja ima 14 i manje godina.
"Takođe, ovom kontingentu su priključene sve one srpske žrtve koje su ubijene na stratištima NDH. Na ovaj način je dobijen spisak od 54.009 žrtava, od kojih je napravljena baza", rekao je on.
Profesor Anatolij Milovanović, koji se posebno bavio stradanjem Srba Drvara u Drugom svjetskom ratu, rekao je da ključan problem predstavlja skrivanje masovnih zločina zbog širenja komunizma kao političke ideologije na etničke srpske prostore Bosanske Krajine.
"Stradanje Srba Drvara kao masovni zločin je sakrivano. Ukoliko se ovi i ostali zločini nad Srbima ne objave u stručnoj i naučnoj literaturi utoliko je mogućnost njihovog bezbjednosnog recidiva veća", upozorio je Milovanović.
Na konferenciji, koju je povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta po jedanaesti put organizovao Fakultet za poslovne studije i pravo i Fakultet za informacione tehnologije i inženjerstvo, Univerziteta "Union" predstavljeno je oko 40 naučnih radova, koji će naknadno biti publikovani.
Konferencija je održana na beogradskom Univerzitetu "Union".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
