Nakon Tadića i Simović otišao u penziju: Ustavni sud radi i u okrnjenom sastavu
BANjALUKA, SARAJEVO - Nakon Mate Tadića koji je do polovine avgusta obavljao dužnost predsjednika Ustavnog suda BiH te i otišao u penziju sa te pozicije kada je zagazio u osmu deceniju života, njegovim stopama je otišao i Miodrag Simović, tako da je u toj pravosudnoj instituciji, na čiji račun ide mnogo kritika iz Republike Srpske, nedostaje dvoje sudija, ali upućeni tvrde da to ne utiče na njihov rad i odlučivanje.
U Ustavnom sudu BiH ima devet sudija. Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva člana Narodna skupština Republike Srpske, dok su tri i dalje stranci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije s Predsjedništvom BiH.
Ustavom BiH je propisano da će sudije u tom sudu biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda te da će služiti do navršenih 70 godina života, osim ukoliko podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
- Ustavni sud je blagovremeno inicirao pokretanje postupaka izbora novih sudija i nemamo informacija u kojoj fazi se ovi postupci trenutno nalaze - kazali su za “Glas Srpske” u toj pravosudnoj instituciji.
Simoviću koji je bio na poziciji potpredsjednika Ustavnog suda mandat je istekao 3. novembra. Njegovog nasljednika trebalo bi da izaberu republički organi, a konkursna procedura je, kako je potvrđeno “Glasu,” privedena kraju ali će imenovanje morati sačekati konstituisanje novog saziva Narodne skupštine i vjerovatno prvu redovnu sjednicu.
- Konkurs je raspisan krajem aprila. Obavljeni su intervjui s kandidatima, a i mi smo svoj posao uradili, ali nakon jula nije bilo redovnih sjednica tako da to nije došlo na dnevni red - kazao je za “Glas” predsjednik Komisije za izbor i imenovanje u odlazećem sazivu republičkog parlamenta Radovan Vuković, ne iznoseći više detalja.
Na konkurs se, prema ranijim podacima, prijavilo devet kandidata, a među njima su poznata imena. Simovićevu poziciju, između ostalih, žele Ognjen Tadić, koji je godinama u politici, bivši sudija u banjalučkom Okružnom sudu Milan Blagojević, profesor ustavnog prava Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić, te Ljubomir Ožegović iz Ustavnog suda Srpske i drugi.
Ustavni sud BiH još funkcioniše po osnovu pravila rada, a ne zakonskom osnovu. Na sajtu suda je navedeno da je aktuelna predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, a sagovornici “Glasa Srpske” smatraju da do izbora novih sudija ne bi trebalo da bude problema, odnosno zastoja u radu.
Pravilima rada je definisano da, između ostalog, većina svih sudija, a to je najmanje pet, čini kvorum za održavanje plenarne kao i sjednice Velikog vijeća, dok kvorum Malog vijeća čine svi njegovi članovi.
Međutim, Ustav, koji je iznad svih drugih zakonskih i drugih akata, navodi da većina svih članova suda sačinjava kvorum.
- Dok god u sudu sjedi pet sudija, bez obzira na to odakle dolaze, a tako i ovih sedam što je sada ostalo, oni mogu raditi i donositi odluke - tvrdi jedan od sagovornika “Glasa”.
Konkurs je, prema informacijama koje su ranije objavili federalni mediji, okončan i u FBiH, ali se čeka konačna odluka federalnog Parlamenta. Za stolicu Mate Tadića prijavilo se 14 kandidata među kojima su i Monika Mijić, koja je među agentima BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu te visoki funkcioner HDZ-a BiH Bariša Čolak.
Zakon
Stranke iz Republike Srpske, kojima se kasnije priključio i HDZ BiH, do sada su u nekoliko navrata pripremale zakon o Ustavnom sudu BiH, ali nijedan prijedlog nije podržan u parlamentarnoj proceduri na zajedničkom nivou vlasti, jer su bošnjački predstavnici bili protiv. Cilj zvaničnika Srpske jeste to da strane sudije budu zamijenjene domaćim stručnjacima, a to je i jedan od zadataka koji je pred BiH stavio zvanični Brisel na njenom putu ka članstvu u EU.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
