Motika gubi trku sa dronom!

Milijana Latinović Radošević
Foto: Arhiva

BANjALUKA - Poljoprivreda koja je u vrijeme naših djedova i baka podrazumijevala motiku ili plug koji vuku volovi polako izumire u trci sa modernim tehnologijama, što potvrđuje i činjenica da će dva hektara na oglednim parcelama u Knežici u petak pšenicom zasijati dron.

Iz prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS istakli su da je riječ o projektu koji se realizuje u saradnji sa banjalučkim Poljoprivrednim fakultetom, te da će pšenica biti zasijana na novim oglednim parcelama Poljoprivredne zadruge “Smart vilidž”.

Pilot drona Petar Nikolić sa Poljoprivrednog fakulteta ispričao je za “Glas Srpske” da je kroz projekat “Razvoj održivog agritek ekosistema u voćarstvu i vinogradarstvu sjeverozapadne BiH” prvi put nabavljen dron za tretiranje i sjetvu.

- Zapremina prilikom tretiranja u smislu zaštite bilja ili prihrane poljoprivrednih kultura iznosi 40 litara, dok je zapremina prilikom sjetve ili razbacivanja đubriva 50 kilograma - kazao je Nikolić.

Govoreći o sjetvi pšenice dronom, Nikolić vjeruje da će posao biti završen za 15 ili 20 minuta.

- Dron se programira i on sam leti, nema potrebe da se njime upravlja. Onog momenta kada mu se istroši baterija ili nestane sjemena u spremniku, on se vraća na poziciju, mijenjamo mu bateriju, punimo spremnik sjemenom i on automatski polijeće i nastavlja tamo gdje je stao. Nema preklapanja niti gubitka vremena ni sredstava - objasnio je Nikolić.

Riječ je o najvećem dronu u BiH koji se koristi u preciznoj poljoprivredi.

- Njegova efikasnost je izuzetno velika. Primjera radi, kada sije lucerku, hektar se posije za četiri minuta. Za pola sata može da se istretira sedam do deset hektara usjeva - istakao je Nikolić.

Pojašnjava da upotreba drona štedi i vrijeme i resurse.

- Preciznost takvog tretmana je izuzetno velika, smanjuje se rasipanje zaštitnih sredstava, pesticida, sjemena, smanjuje se pritisak na životnu sredinu i korisne organizme u prirodi. Dron se puni na agregat i struju, tako da su i tu evidentne uštede. Sjetva dronom omogućava i ulazak u parcelu kada je zemlja vlažna ili kada su biljke već visokog rasta pa traktor ne može da uđe u njivu - ispričao je Nikolić.

Naglašava da je banjalučki Poljoprivredni fakultet napravio iskorak u vezi sa preciznom poljoprivredom.

- Uz dron za tretiranje nabavili smo i dron sa multispektralnom kamerom koji nam uz odgovarajući softver omogućava da snimimo parcelu, izdvojimo gajene biljke od korova i da vidimo gdje je korov zastupljen, te na taj način programiramo dron za tretiranje da cilja samo ta područja na parceli gdje su uočene korovske biljke - istakao je Nikolić.

Podvlači da je veoma važno da mladi proizvođači shvate da poljoprivreda više nije aktivnost koja zahtijeva veliki utrošak radne snage.

- Osim dronova, plan je da nabavimo i poljoprivredni robot koji je potpuno autonoman - istakao je Nikolić dodavši da se sve realizuje kroz projekat koji finansira UNDP, a ukupna vrijednost je 400.000 maraka.

FORUM

Petar Nikolić je rekao da će 15. novembra u prostorijama Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u studentskom kampusu u Banjaluci biti održan forum posvećen primjeni tehnologija u preciznoj poljoprivredi.

- Pričaćemo o preciznoj poljoprivredi, dostignućima, upotrebi dronova - istakao je Nikolić i pozvao sve zainteresovane da prisustvuju događaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana