Miroslav Drljača, o slučaju “Trgovska gora”, za „Glas“: Plenkovićeva izjava ne smije da nas zavara

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača navodeći da je krajnje vrijeme da i tu varijantu imaju na raspolaganju kao jednu od realnih opcija.

- Ono što ne smijemo doživjeti kao neku vrstu samozadovoljstva je izjava koja je na neki način odgodila realizaciju projekta za četiri godine. Međutim, to se nije desilo zbog pritiska s naše strane, nego zato što se tu radi o jednom zaista obimnom poslu. Na kraju krajeva, bilo kakve greške u čitavoj ovoj priči sigurno bi bile fatalne, ne samo za nas s ove strane nego i za stanovnike Hrvatske - rekao je Drljača komentarišući izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je rekao da Zagreb odustaje od Trgovske gore na nekoliko godina.

GLAS: Šta ćete kao lokalna zajednica prvo preduzeti kad je ova problematika u pitanju?

DRLjAČA: Kao lokalna zajednica nismo moćni kad je u pitanju budžet, ali ono o čemu razmišljamo je to da ova mjerenja, koja su svakodnevna, budu redovni dio izvještavanja građana. Želimo da stavimo jedan panel u centru grada, gdje ćemo u svakom trenutku imati očitavanje vrijednosti radioaktivnosti kako bi naši građani, prije svega, bili sigurni da nema nikakvih štetnih djelovanja. Ka­o što svaki dan imamo vremensku prognozu, mi ćemo u sklopu takvih informacija i preko sredstava informisanja redovno obavještavati građane.

GLAS: Šta su dosadašnja mjerenja pokazala?

DRLjAČA: Sve je u normalnim okvirima prirodnog zračenja, čak i ispod prosjeka. Ono u šta duboko vjerujem je da Hrvatska još tu ne skladišti bilo kakav materijal s obzirom na to da nisu urađeni nikakvi građevinski radovi - ništa od skladišta i vojne infrastrukture nije obnovljeno, niti se vidi neka namjena. Ono što znamo da je rađeno u samom sklopu je deminiranje terena. Ono što treba da se zna je da smo, ako se to uradi, zaista ugroženi. Ta opasnost nema ni mirisa, ni boje - ne možemo da osjetimo radioaktivnost. Najtragičnije je to što je sa te strane Une ulaz u naš vodovodni sistem, odakle svi stanovnici piju vodu.

GLAS: Kako ocjenjujete saradnju sa zvaničnicima u BiH u vezi sa ovim problemom?

DRLjAČA: Mislim da je korektna. Ono što znamo je to da je ovo prioritetna tema rada Savjeta ministara, prvenstveno ministra Staše Košarca. On kao predsjedavajući Koordinacionog tijela koordinira sve ove aktivnosti. Draga mi je činjenica da ima podjednako interesovanja i aktivnosti i u FBiH. Taj problem nije podijeljen političkim ili bilo kojim drugim predrasudama.

GLAS: Ovo je Vaš drugi mandat načelnika, šta se sve promijenilo za to vrijeme u Novom Gradu?

DRLjAČA: Imali smo jedan kontinuitet dobrog upravljanja, prvenstveno finansijama. Nemamo pretjeranih zaduženja, radimo uvijek u okvirima naših mogućnosti, tako da sve ono što je obaveza budžeta završavamo pravovremeno i u okvirima koji su realni. Ono što smo takođe radili je prvenstveno dio infrastrukture. Dosta je, primjera radi, urađeno o pitanju snabdijevanja vodom i rekonstrukcije puteva. Naša ideja je da svaki stanovnik za manje od pola sata može doći u centar, da na brzinu dođu do Doma zdravlja ili bilo koje druge institucije. Sigurno je da nema sfere u kojoj nismo napravili iskorak i vjerujem da to naši građani prepoznaju. SNSD uz pomoć Vlade RS ima viziju u kojem pravcu Novi Grad treba da se kreće. Sigurno je da zaslužuje i malo više pažnje kao jedna od opština koje su ugrožene, prvenstveno idejama i projektima Hrvatske, i sigurno je potrebno da građani osjete da je rukovodstvo Srpske zainteresovano za život građana ovdje i za njihov dalji napredak.

GLAS: Koji su kapitalni projekti u toku? Šta nedostaje, šta je prioritet?

DRLjAČA: Završili smo projektnu dokumentaciju za uređenje industrijske zone. Ulaganjem u infrastrukturu te zone možemo privući investitore, između ostalog, iz nekih drugih oblasti. Novi Grad je uvijek bio grad tekstila, jednim dijelom prerade drveta, a nekada smo imali taj viši nivo: kancelarijski namještaj i jednu ogromnu savremenu fabriku. To je bilo nekad, sada je to na nekim nižim nivoima prerade i finalizacije. Smatramo da smo došli do maksimuma u ove dvije grane, pa nas sad interesuje nešto drugo: ulaganja u auto-industriju, elektroniku i neke druge djelatnosti koje ovdje nikad nisu bile odomaćene.

Poplave

GLAS: Dobili ste od Savjeta ministara 200.000

maraka, koliko je to pomoglo za obnovu poplavljenih područja?

DRLjAČA: Ta šteta je višestruko veća. Taj novac smo najvećim dijelom usmjerili na sanaciju određenih klizišta koja su se pojavila ovdje u gradu, gdje su bile ugrožene određene stambene jedinice. Radi se o domovima nekoliko porodica, gdje smo jednim kvalitetnim projektom napravili sanaciju klizišta i građani su zaista zahvalni i smatraju da je njihov problem riješen. Pored toga, usmjeren je i na sanaciju određenih troškova koji su se direktno pojavljivali prilikom kampanje odbrana od poplava.

Ostalo je još posla. Imamo još pet ili šest klizišta koja su aktivna i gdje zaista ne možemo odvojiti iz redovnog budžeta sredstva za sanaciju. Naravno, građani očekuju da se to uradi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.