Miloš Grujić, ekonomista, za “Glas Srpske”: Ljudi će imati sve manje novca za trošenje

Da li je uistinu moguć toliki pad privatne potrošnje, da inflacija za toliko “pojede” kućne budžete? Ekonomista Miloš Grujić kaže kako ove prognoze, nažalost, nisu nimalo nerealne zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda te da će sigurno dođi do velikog pada privatne potrošnje u BiH.

- Većina ljudi u narednom periodu, čak i ako su im i rasle plate, imaće sigurno manje novca za trošenje jer su cijene porasle, ali i rate kredita te računi za struju - istakao je u intervjuu za “Glas Srpske” Grujić, analizirajući aktuelnu ekonomsku situaciju u zemlji, ali i pojedina sumorna predviđanja za naredni period.

GLAS: Borba s inflacijom i dalje traje i sigurno je da ona neće biti savladana preko noći. Utisak je da ona čak hrani samu sebe, ali i da ćemo njene posljedice tek osjetiti. Možete li se složiti s ovom ocjenom?

GRUJIĆ: Kao posljedica činjenice da smo mala i otvorena ekonomija, dio inflacije kod nas je “uvezen”. S obzirom na to da je naša valuta vezana za evro, uvezli smo ekspanzivnu monetarnu politiku Evropske centralne banke. Dalje, uvezli smo i eksterne šokove ponude. Ovo se najviše vidi kroz porast cijena nafte i hrane. Jedan dio rasta cijena se može podvesti pod vašu ocjenu. Inflacija zaista može “hraniti samu sebe” kada potrošači i privrednici očekuju da će cijene rasti te stoga podižu cijene proizvoda i usluga kako bi se prilagodili očekivanom rastu inflacije. Pretpostavlja se da će inflacija u naredne dvije godine usporiti, ali da se neće vratiti na višegodišnji prosjek na kojem je bila prije 2022. godine. Zbog inflatornog pritiska, očekuje se i usporavanje lične potrošnje.

GLAS: Pojedini analitičari smatraju da su investicije jedini način da se izbjegne recesija. Koliko bi za BiH bilo značajno da se realizuju neki od velikih infrastrukturnih i energetskih projekata?

GRUJIĆ: Investicije u velike infrastrukturne i energetske projekte mogu imati značajnu ulogu u izbjegavanju recesije i smanjenju njenih posljedica. Takvi projekti mogu stvoriti nova radna mjesta, podići tražnju i povećati produktivnost što bi trebalo pozitivno uticati na ukupni rast i razvoj ekonomije. Međutim, važno je imati na umu da je uspješna realizacija velikih infrastrukturnih i energetskih projekata skup, složen i dugotrajan proces koji zahtijeva značajne investicije i stručno znanje.

GLAS: Koliko smo mi uopšte iskoristili tu našu prednost da smo među zemljama koje imaju najjeftiniju cijenu struje u svijetu?

GRUJIĆ: Cijena struje u Srpskoj do sada jeste bila komparativna prednost naše privrede. Privrednici koji su orijentisani na izvoz su zaista mogli da osjete benefite ove okolnosti. Niska cijena struje se može iskoristiti na različite načine, kao što su investiranje u nove tehnologije, razvoj novih biznisa i povećanje konkurentnosti. Da bi se potencijalna prednost iskoristila na najbolji način, može da se napravi nacionalna strategija za razvoj energetike. Ona bi dovela do optimizacije proizvodnje i prodaje struje, a u skladu sa svjetskim trendovima omogućila uvođenje efikasnijih, čistijih i održivijih načina proizvodnje i potrošnje energije. Naša “Elektroprivreda RS” je stavila prioritet na izgradnju solarnih elektrana, vjetroelektrana i hidrolektrana da bi se došlo do višaka, koji će omogućiti da Srpska i dalje ima višestruko niže cijene nego u okruženju.

GLAS: Prema podacima CBBiH dijaspora u prosjeku godišnje u BiH pošalje oko tri milijarde maraka. Ako se uzme u obzir da dobar dio tog novca uđe u zemlju i crnim kanalima, da li se može reći da je ta cifra bar tri puta veća te koliko je ovaj novac bitan za “opstanak”?

GRUJIĆ: Ne vjerujem da je tolika razlika, ali sigurno uđe mnogo više novca nego što to zvanična statistika evidentira. Orijentaciono, gotovo isti broj ljudi živi u BiH i predstavlja njenu dijasporu. Drugo, značajan dio novca u BiH bude dostavljen putem neformalnih neposrednih novčanih transfera - “iz ruke u ruku” ili neformalnih posrednih - preko prijatelja. Novac koji pristiže od dijaspore predstavlja nezanemariv vid socijalne i ekonomske podrške našim sugrađanima. Zvanično, novčane doznake i ostali lični transferi naše dijaspore čine više od deset odsto bruto domaćeg proizvoda BiH. Po tome je BiH na vrhu liste zemalja Evrope. Ove doznake imaju značajnu socijalnu dimenziju. Orijentacije radi, spomenuti iznos predstavlja iznos jednak iznosu transfera za penzije. To nije novac koji završi na štednim računima niti berzi, nego ide na potrošnju. Takođe, ovaj iznos je tri ili četiri puta veći od godišnjeg iznosa direktnih stranih investicija u BiH. Da iseljenici ne šalju dio zarada i da ne troše novac tokom godišnjeg odmora provedenog ovdje stope rasta BDP-a bile bi značajno manje, a siromaštvo još veće. Na taj način, kroz rast potrošnje država ubire i veće prihode od PDV-a kao najizdašnijeg javnog prihoda.

“Male” banke ne ruše sisteme

GLAS: Kako gledate na bankrot jedne od najveće američke banke. Da li su mogući veći finansijski potresi?

GRUJIĆ: Finansijske krize se s vremenskim odmakom čine kao iznenadni događaji. Doduše, naknadna pamet otkriva signale koji su prije erupcije najavljivali problem, ali gledanje istorijskih događaja unazad nije isto što i prognoziranje. Banka koja je bankrotirala je “tek” šesnaesta po veličini u SAD. Takve banke nikada i nigdje nisu rušile sisteme. Trenutno, ovaj potres se doživljava kao izolovan slučaj koji hoće ukazati na neke od dječjih bolesti finansijskih institucija, ali neće narušiti strukturu finansijskog sistema. Pad ove banke jeste posljedica neusklađenosti imovine i obaveza. O paraleli s događajima iz 2008. mogli bismo govoriti tek kada bi i druge banke pokazale ove simptome. Mislim da se to neće desiti, jer su banke mnogo bolje kapitalizovane i njihovi portfelji su drugačiji nego 2008. godine, a i regulatori su mnogo rigidniji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.