Milić: Vlada Srpske interventno prati kretanje stope inflacije
TESLIĆ - Vlada Republike Srpske prati kretanje stope inflacije i rasta prosječne plate i ukoliko dođe do povećanja plate sasvim je sigurno da će biti i vanrednog usklađivanja penzija, izjavio je danas u Tesliću direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Srpske Mladen Milić.
”Ukoliko se ukaže potreba da se zadrži dostignuti iznos učešća prosječne penzije u prosječnoj plati od 44,37 odsto, a obezbijede se realni izvori finansiranja, sasvim je sigurno da će se posegnuti i za nekim vanrednim usklađivanjem penzija”, rekao je Milić novinarima u Tesliću gdje prisustvuje sastanku Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske.
Milić je naveo da se, na osnovu ekonomskih parametara od posljednjeg kvrtala protekle godine i prva dva mjeseca ove, stopa rasta inflacije polako smiruje i da dolazi do pada.
“Ukoliko dođe do povećanja plata, odmah će se to odraziti na učešće prosječne penzije u prosječnoj plati i sasvim sam siguran da će Vlada sa posebnom pažnjom, kao i što posvećuje najstarijoj populaciji, više od 277.000 korisnika prava Fonda, maksimalno voditi računa i imati razumijevanja da zadrži u ovim teškim ekonomskim, finansijskim i drugim uslovima, dostignuti materijalni položaj korisnika prava”, rekao je Milić.
On je podsjetio da je u posljednjih 10 godina bilo 20 povećanja penzija, od toga sedam redovnih i 13 vanrednih, a da ukupno kumulativno povećanje penzija iznosi više od 75,5 odsto.
“Samo u periodu januar 2022-januar 2023. godine nominalo povećanje penzija iznosilo je 27,5 odsto, odnosno nepunih 30 odsto kumulativno, i to je procentualno najveće povećanje penzija na prostoru bivše Jugoslavije”, naveo je Milić.
On tvrdi da tadašnja Vlada Srpske nije imala hrabrosti od 2007. do 2010. godine da u jačem intenzitetu provede reformu penzionog sistema i da Narodna skupština usvoji Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, takozvani reformski zakon, koji je u primjeni od 1. januara 2012. godine, i da danas sa ove pozicije sasvim sigurno ne bi govorili o 277.000 korisnika prava već možda oko 350.000.
Milić je podsjetio da je danas evidentirano više od 330.000 osiguranika, a svega 277.000 korisnika prava, i da je taj odnos između aktivnih i pasivnih korisnika narastao na stopu 1,19 naprema jedan, a da je najniži bio 2015. godine kad je iznosio 1,12 naprema jedan.
“Danas imamo u kontinuitetu rast i poboljšanje. Podsjetiću da smo 2010. i 2011. godišnje imali rast broja korisnika prava za 10.000 do 12.000, a da posljednjih pet do 3.000, maksimalno do 3.300 na godišnjem nivou i značajno je usporen taj priliv”, istakao je Milić.
Prema njegovim riječima, korisnici prava su 2007. godine u prosjeku odlazili u starosnu penziju sa 47,5 godina.
“Danas, 15 godina kasnije, skoro 63 godine, što znači da sve duže osiguranici rade i koriste pravo da u skladu sa Zakonom o radu rade do 65 godine”, naveo je Milić.
On je ukazao da je u posljednje četiri godine u kontinuitetu evidentiran porast broja korisnika prava na starosnu penziju, pa čak i na invalidsku, a koji istovremeno stiču i status osiguranika po određenim odnosima - zasnovanom radnom odnosu na puno vrijeme, pola radnog vremena, dva sata i najčešće se radi o deficitarnim zanimanjima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
