Meteorolog Milica Đorđević za “Glas”: Ekstremi postaju pravilo

Anita Janković Rečević
Meteorolog Milica Đorđević za “Glas”: Ekstremi postaju pravilo

BANjALUKA - Vedro, plavo nebo i sunčevo blještavilo ovih dana u Republici Srpskoj, ali i šire, “sakrio” je pustinjski pijesak sa sjevera Afrike, a na put dug hiljadama kilometara poslao ga je snažan anticiklon i južni vjetar koji duva od vikenda.

Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Milica Đorđević pojasnila je za “Glas” pojavu žutog, zamućenog neba i jakog, toplog vjetra, koji nije toliko karakterističan za naše krajeve.

- Reč je o velikom anticiklonu koji se formirao iznad zapadne Evrope zahvativši i Sredozemlje, Jadran, zapadni Balkan, naročito naš region. U sklopu ovog sistema, koji je veoma prostran, imamo jako južno strujanje koje zahvata i sever Afrike transportujući vetar koji je pun čestica pustinjskog peska i zato je atmosfera zamućena. Na nebu se to jako lepo primeti, naročito kada se pogleda u daljinu, ka brdima, gde je vidljivost smanjena. Iako nema oblačnosti, nebo je belo, odnosno sivo, upravo zbog čestica peska - pojasnila je Đorđevićeva i dodala da slijedi prolazna kiša, koja će isprati atmosferu i već danas situacija bi trebalo da bude povoljnija.

Iako je proljeće kalendarski tek nedavno počelo, opšti je utisak da traje mjesecima, budući da snijega i hladnih dana praktično nije ni bilo, a blage zime, prema riječima Đorđevićeve, postaju naša realnost.

- Ekstremne vremenske prilike koje su nekada spadale u izuzetke sada postaju pravilo. Trendovi i brojevi pokazuju značajne promene. Temperatura za ovaj dio godine je izuzetno visoka. Prethodnih dana u mnogim predelima je premašila 28 podelak. U Banjaluci je mart bio najtopliji otkako se vrše merenja, februar takođe, a i januar je bio topliji od proseka. Izuzetno toplo vreme traje od jeseni, svega nekoliko ledenih dana bilo je sredinom januara, što je zanemarivo za period od tri zimska meseca. Osim u nižim predelima snega nije bilo mnogo ni na planinama. Prognoze govore da će tako biti i nastavljeno - kazala je Đorđevićeva.

Navodi da je sve posljedica drastičnih klimatskih promjena, ali i globalnog fenomena “El Ninjo”, koji donosi visoke temperature.

- S jedne strane imamo promenu klime na globalu, koja dovodi do stalnog porasta temperatura, ali imamo i pojavu lokalnih ekstrema koji su karakteristični za jesen, zimu i početak proleća, a živu u termometru podiže i fenomen “El Ninjo”, koji je posledica veoma zagrejane površine Pacifika. U godinama kada je “El Ninjo” aktuelan znatno je toplije nego uobičajeno. Njegovo slabljenje očekuje se sredinom godine kada bi trebalo da dođemo u kakvu takvu normalu - navela je Đorđevićeva.

Globalno tržište već trpi posljedica “El Ninja” zbog kojeg su usjevi kakao zrna i kafe u lošem stanju, što se odražava na rast cijena tih proizvoda, a klimatske promjene sve više štete nanose i domaćim poljoprivrednim proizvođačima.

- Tokom 2021. i 2022. godine bilo je izrazito sušno, što je pogodilo brojne kulture, dok smo lani imali potpuni kontrast u vidu prekomernih padavina tokom proleća i početkom leta. Takođe bilo je i situacija da zima i početak proleća budu baš topli, dođe do preranog buđenja vegetacije, a potom kasni mrazevi naprave ogromnu štetu u voćnjacima i na usevima. Vegetacija je i ove godine ubrzana, ide mesec i više unapred, a dobra vest je da ne očekujemo mrazeve - istakla je Đorđevićava, koja smatra da je zbog svega navedenog potrebno prilagoditi način proizvodnje nastalim promjenama.

Izazovi po struku

Milica Đorđević kaže da pojava ekstrema i potencijalno opasnih vremenskih događaja koji iziskuju dodatna upozorenja za građane i institucije stvaraju veliki pritisak meteorolozima.

- Posao nam znato otežava i činjenica da je javnost na društvenim mrežama i portalima zatrpana raznim informacijama, među kojima su i one neproverene, iz regiona ili drugih delova sveta, stare po nekoliko sedmica i slično. Zbog svega toga mi vrlo često potrošimo mnogo vremena da obrazložimo situaciju i demantujemo vesti koje umiju da izazovu paniku - rekla je Đorđevićeva i navela primjer prošlogodišnje pojave superćelijskih oluja, kada su na internetu kružile vijesti da je riječ o vještački izazvanoj vremenskoj nepogodi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana