Lučiano Kaluža, stručnjak za međunarodne odnose: Briselu je BiH potrebnija više nego što se čini
Interes za otvaranje pregovora BiH sa EU veći je sa druge strane nego što se to javno pokazuje. Njima je ova zemlja potrebna i vjerujem da ćemo samim tim za desetak dana dobiti zeleno svjetlo Brisela, rekao je stručnjak za međunarodne odnose i bivši diplomata Lučiano Kaluža.
On je u intervjuu “Glasu” govorio i da li je moguće da nakon toga ubrzo počnu pregovori sa EU, ali i dodao da bi evropsko licemjerje trebalo jednom za svagda ostaviti po strani i pokazati pravo lice koje EU ima prema BiH.
- Njihov pristup trebalo bi da bude iskren prema političkim strukturama u BiH - poručio je Kaluža.
GLAS: Evropski savjet 21. i 22. marta odlučuje o otvaranju pregovora sa BiH o pristupanju Evropskoj uniji. Smatrate li da će do tada sve biti ispunjeno i da će početi pregovori sa EU?
KALUŽA: Lideri će pokušati da dogovore i o lokaciji apelacionog odjeljenja Suda BiH, ali ako je već dogovoreno da to bude Republika Srpska, onda i Republika treba da odabere lokaciju koja bi trebalo da bude adekvatna. Banjaluka je lijep grad i prirodno se nameće da bude adekvatna kao lokacija, ali to ostaje na liderima da dogovore. Jasno je da su lideri usaglasili većinu uslova. Međutim, izgleda je interes EU mnogo veći da se otvore pregovori, nego što mi sami smatramo da je važno. Vjerujem da je odluka u martu već usaglašena i da će to biti ozvaničeno. Optimista sam u tom pogledu.
GLAS: Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da traže jasan datum za pregovore. Smatrate li da će to biti ispunjeno, odnosno da li je moguće da bude donesena odluka o otvaranju pregovora bez jasnog datuma?
KALUŽA: Sve je moguće. Kao što su nas stavili u neku čekaonicu u posljednjih par mjeseci, moguće je da budu i nedorečeni. Promijenili su se odnosi u svijetu, ali i percepcija EU prema zemljama kandidatima, ali i ka ovim sadašnjim članicama. EU nije konzistentna kao što je bila prije par godina i njima sada treba jedna drugačija vrsta politike nakon sukoba u Ukrajini. Moguće je da neće biti toliko direktni, ali nama bi trebalo da imamo konačno nešto, odnosno da kažu da, to je datum, to su rokovi i to je ono što mi očekujemo da ćemo i jedni i drugi ispuniti na tom evropskom putu. Trebalo bi da budu iskreni do kraja, da ne bude licemjernih pristupa: “Hajde vi uradite ono što bi bila vaša obaveza, a mi ćemo vidjeti kako ćemo i koliko sa svoje strane”. Trebalo bi da budemo direktni i isključiviji u pregovorima sa njima, ne ostavljati im prostora za izgovore. Očigledno je da BiH njima treba i kada je već tako onda bi i mi trebalo da imamo neke svoje uslove prema samom tom evropskom putu. Ako se iskreno pregovara od strane EU, onda bi i njihov pristup trebalo da bude iskren prema političkim strukturama u BiH.
GLAS: Da li bi epilog nedodjeljivanja datuma mogao stvoriti i političku krizu u BiH?
KALUŽA: Kod nas je sve podložno političkoj krizi. Nama u stvari političku krizu prodube ovakvi nedorečeni odnosi sa predstavnicima pojedinih diplomata ili u ovom slučaju sa predstavnicima EU. Da mi imamo jasne odnose prema EU ta kriza ne bi sigurno ni egzistirala u ovom obliku, već bismo mi rješavali između sebe koji su prioriteti i polako ih ostavljali iza sebe. Međutim, ako ostanemo na tom da će sve biti nedorečeno, moguće da dođe do te neke vrste političke krize jer opet ne znamo gdje smo, šta smo i kako smo.
GLAS: Ako BiH dobije zeleno svjetlo od Brisela može li se očekivati da pregovori počnu u dogledno vrijeme?
KALUŽA: Sigurno će početi, jer EU treba BiH da bi zaokružila ovu teritoriju Balkana i stavila ga pod svoje okrilje. Njima je to geostrateški interes i oni će insistirati da se što prije počne s realizacijom svih 14 uslova koji su postavljeni. Optimista sam u vezi sa našim političkim strukturama, jer vidim da imaju namjeru, želju i volju, ali nisam optimista o pitanju stranih diplomatskih i političkih struktura unutar BiH, jer konstantno imaju određenu vrstu negativnog uticaja na pojedine političke strukture sa sjedištem u Sarajevu. Jednostavno oni ne mogu da iskažu snagu političke volje za koju su izabrani, a to je da se dogovaraju, već stalno kada se napravi taj dogovor na njih se vrši pritisak da naprave korak nazad. Na kraju ispada da je nekom u interesu da kriza bude konstanta u BiH.
Za i protiv
GLAS: Koje bi zemlje članice mogle da budu za otvaranje pregovora, a koje protiv?
KALUŽA: Mnogi pokušavaju da se stave u kategoriju za i protiv. Imali smo i diplomatsku ofanzivu zvaničnika iz Njemačke, Francuske i Italije. Opet su tu sa druge strane tradicionalni odnosi sa Mađarskom, a polako se otvaraju i sa Slovačkom i Poljskom. Imamo puno zemalja sa kojima imamo dobre odnose i sada je isuviše teško procijeniti ko bi bio za, odnosno protiv. Sve te zemlje članice EU odnos prema BiH gledaju kao politički profit i koliko mogu iz njega profitirati za svoj uspjeh na predstojećim izborima za Evropski parlament.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
