Licemjerje Strikove i ekipe
SARAJEVO - Poruke poslanika u Evropskom parlamentu (EP) iz redova Zelenih, Tineke Strik, i još 24 evroparlamentarca, da Kristijan Šmit nakon nametanja Izbornog zakona u BiH nema više kredibilitet da obavlja funkciju visokog predstavnika, jer se svojim odlukama navodno svrstao na jednu stranu, hrvatsku, predstavljaju dio jedne nedosljedne, selektivne i licemjerne politike koju pojedini evropski političari vode prema BiH.
Kaže ovo za “Glas Srpske” član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, komentarišući inicijativu Strikove i ostatka “ekipe” da Šmit povuče nedavno nametnute izmjene Izbornog zakona, te njen poziv njemačkom diplomati da dođe u Komitet za spoljne poslove Evropskog parlamenta i opravda svoju odluku koju je donio na dan opštih izbora u BiH, koja se odnosi na konstituisanje vlasti u FBiH.
- Kao prvo indikativno je da se sve ovo dešava u vreme i najavljenih protesta ispred zgrade OHR-a, za koje se još uvek ne zna ko je stvarni organizator, ali i odluke pojedinih bošnjačkih političara da Ustavnom sudu BiH upute apelaciju za ocenu ustavnosti navodno spornih Šmitovih nametnutih odluka. Bojim se da to nije nimalo slučajno, te da postoji jedna vrsta koordinacije i dosluha. Želi se napraviti unitarna BiH, što je u suprotnosti sa svim načelima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mislim da su ti pokušaji za sada uzaludni i verujem da ne postoji nikakva šansa da Šmit promeni svoju odluku - istakao je Sitarski, dodajući da bi Strikovu upitao, kada već sjedi u tom parlamentu i zalaže se za ljudska prava, zašto ne iskoristi priliku i ne zatraži mijenjanje Ustava Belgije, koji je sličan Ustavu BiH.
Prema njegovim riječima, druga stvar koja je interesantna jeste to što se ova holandska političarka u nekom ranijem periodu otvoreno zalagala i podržavala primjenu bonskih ovlaštenja, pružajući podršku OHR-u, pogotovo kada je trebalo “kazniti” nekog političara iz Srpske i kada su se donosile mnogo radikalnije odluke, ne samo u vrijeme Šmita, već i ranijih visokih predstavnika, a koje su direktno udarale po Dejtonskom sporazumu i ustavu zemlje.
- Sada reaguje iako Šmit nije uradio ništa što bi se kosilo sa Dejtonom. Naprotiv. Ono što je prema mom mišljenju najopasnije u njenim porukama i izjavama jeste to što ona pokušava predstaviti kako je njegova nedavna odluka bila na štetu ili korist jednog naroda. To, naravno, da nije tačno. To je klasična zamena teza. Odluke koje su donesene trebalo bi samo da povećaju stepen poštovanja Ustava BiH i njenog temeljnog načela konstitutivnosti naroda. Na taj način se samo sprečava da se ponovi situacija iz 2011. godine kada je u FBiH izabrana vlast koju je podržalo samo 20 odsto Hrvata. I ona bi to trebalo da zna, ali očigledno se pravi nemušta, jer očigledno podržava jedan građanski koncept na kom sve otvorenije insistiraju bošnjačke stranke - naveo je Sitarski.
Jedan čovjek, jedan glas
Obrazlažući svoju inicijativu Strikova je juče u izjavi za TV N1 istakla kako je to uradila jer je mišljenja da BiH “treba da ide naprijed prema inkluzivnom društvu gdje svaki građanin i glas imaju istu težinu”.
Podsjećanja radi, ona je u nekom ranijem periodu u nekoliko navrata “intervenisala” i prilikom donošenja pojedinih rezolucija vezanih za BiH, ističući kako bi u ovim dokumentima trebalo “izbjegavati referisanje na privilegovana prava tri konstitutivna naroda u BiH”. Podržavala je i korišćenje bonskih ovlaštenja zbog “neposlušnih političara iz Srpske”, ali je svojevremeno tražila i da se blokiraju značajna sredstva EU.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
