Laketa:“Balkanska ruta” i dalje aktivna

-„Balkanska ruta“ i dalje je aktivna, a u najvećoj mjeri radi se o državljanima Sirije, Avganistana, Maroka, Egipta... Nas posebno brine pojava oružanih kriminalnih grupa (OKG), koja se odnosi na državljane Avganistana, Maroka i Iraka - pojašnjava Laketa.

On upozorava na problem nemogućnosti udaljenja ovakvih lica u zemlje porijekla, što se posebno odnosi na lica iz migrantske populacije koja su ostvarila pravo u državama EU, najčešće kao tražioci azila koji su ostvarili supsidijarnu zaštitu, a dovode se u vezu sa krijumčarenjem migranata.

Što se tiče legalnih migracija, navodi Laketa, državljani Turske i dalje su u velikoj mjeri zastupljeni jer zlouotrebljavaju bezvizni boravak, a evidentna je i pojava povećanog broja falsifikovanih viza, gdje prednjače državljani Sirije.

-Što se tiče pojave sve većeg broja zahtjeva za ovjeru pozivnih pisama za izdavanje „D vize“ po osnovu izdate radne dozvole, vidljivo je u posljednje vrijeme da je sve više izražena zloupotreba zakonitih migracija na način da, u nedostatku domaće radne snage, poslodavci pravni subjekti u BiH pribavljaju radne dozvole kod zavoda za zapošljavanje - upozorava Laketa.

Dodaje da je evidentno da ovu radnu snagu iz Bangladeša, Pakistana, Nepala i drugih država poslodavcima obezbjeđuju nepouzdani posrednici koji isključivo gledaju svoj interes i na taj način se sve češće pojavljuju zloupotrebe tako što tzv. radna snaga, kada zakonito dođe u BiH, vrlo brzo napušta poslodavca i udaljava se u nepoznatom pravcu i dalje odlazi ilegalno iz BiH.

Laketa poručuje da će Služba u svakoj situaciji u budućem periodu odbijati da ovjerava pozivna pisma, bez obzira što su izdate radne dozvole, jer činjenice pokazuju da se olako izdaju radne dozvole za sumnjivu radnu snagu i na taj način će Služba sprečavati nezakonite migracije.

-S tim u vezi, mi preporučujemo poslodavcima da pronađu sigurniji i pouzdaniji način odabira potrebne radne snage u zemljama porijekla i na taj način dobiju traženu i adekvatnu radnu snagu koju su tražili -kategoričan je Laketa.

Upozorava da su državljani Ruske Federacije sa područja Čečenije u posljednje vrijeme sve više sigurnosno interesantni.

-Ukazujemo da je stanje migracija u BiH i dalje složeno, s obzirom na to da imamo sve izraženiju promjenu rute kretanja preko BiH iz razloga što je Srbija u značajnoj mjeri uspjela riješiti ilegalni prelazak u Mađarsku, pa je samim tim došlo do promjene rute kretanja migranata - navodi Laketa.

Kada je riječ o izdatim potvrdama o iskazanoj namjeri za azil, Služba za poslove sa strancima je u prvih šest mjeseci 2023. godine izdala 11.966 potvrda stranim državljanima dok je u istom periodu 2024. godine izdato ukupno 10,393 potvrda, precizira direktor Službe za poslove sa strancima.

Laketa dodaje da se, kao i u prethodnom periodu, i dalje u najvećoj mjeri radi o migrantima ekonomske kategorije starosti između 19 do 35 godina iz zemalja visokog migracionog rizika, koji prema njihovim izjavama nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU.

Najveći broj ilegalnih migranata je i dalje iz Avganistana, Pakistana, Maroka, Bangladeša, Irana, Sirije...

-Otežavajuća okolnost sa kojima se susreće Služba u svom svakodnevnom radu jeste, da migranti kod sebe ne posjeduju bilo kakve identifikacione dokumente na osnovu kojih bi se mogao utvrditi njihov identitet, te da ne postoji saradnja zemalja porijekla, koje na određeni način prave opstrukciju, a koje su ujedno zemlje visokog migracionog rizika (Avganistan, Pakistan, Sirija, Maroko i drugi) - navodi Laketa.

Izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da svi naprijed navedeni problemi dovode do onemogućavanja povratka ovakvih lica u zemlje porijekla.

Isto tako, ističe Laketa, Služba se od početka migrantske krize susreće i sa problemom popunjenosti kapaciteta Imigracionog centra koji su uglavnom uvijek na gornjoj granici, kao i nedostatka finansijskih sredstava.

Prema njegovim riječima, BiH trenutno raspolaže smještajnim kapacitetima za oko 4.500 migranata, i to 2.000 na području Unsko-sanskog kantona (USK) i 2.500 na području Kantona Sarajevo (KS).

-U smještajnim kapacitetima privremenih prihvatnih centara na dan 30. juni 2023. godine boravilo je oko 1.100 migranta, od kojih oko 850 u USK, a 250 u KS, dok je u istom periodu ove godine boravilo oko 1.600 migranta, od kojih oko 300 u USK, a 1.300 u KS - navodi Laketa.

Najavio je da će zajedno sa službenicima Službe težiti da i u narednom periodu glavni prioritet bude efikasno upravljanje migracijama, te sprečavanje i otkrivanje svih vidova neregularnih migracija, a posebno kontinuirana i efikasna međuagencijska saradnja, te prikupljanje i razmjena operativnih informacija, kao i preduzimanje zajedničkih aktivnosti sa nadležnim domaćim i međunarodnim organima u oblasti sprečavanja i otkrivanja svih pojavnih oblika neregularnih migracija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.