Konačno usvojen ključni dokument: Uzalud strategija kada je nema ko sprovesti

Marijana Miljić Bjelovuk
Foto: Arhiva

SARAJEVO - Za usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije BiH je bilo potrebno punih pola decenije, a upućeni u ovu problematiku tvrde da ovaj dokument ne znači ništa sve dok imamo trenutnu postavu ljudi na vlasti i u pravosuđu na nivou zemlje.

Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici usvojio je Strategiju za borbu protiv korupcije BiH za period 2024 - 2028. godine te prateći Akcioni plan koji je izradila i poslala na usvajanje Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).

BiH ovaj dokument nije imala od 2019. godine, odnosno tada je prestala da važi prethodna Strategija. 

-  Ovo je prvi put da je strategiju radila radna grupa koju je na naš prijedlog imenovao Savjet ministara. U toj radnoj grupi, pored APIK-a, učestvovali su i predstavnici institucija sa svih nivoa u BiH, a odluke su se donosile konsenzusom - poručili su iz APIK-a. 

Poručili su i da Strategija za borbu protiv korupcije i Akcioni plan predviđaju koordinaciju i saradnju svih nivoa vlasti u vezi sa antikorupcijskim aktivostima i politikama u BiH, te uključivanje svih aktera kako po horizontalnom tako i po vertikalnom principu u sprovođenju ovog antikorupcijskog dokumenta.

- Ova dokumenta pomoći će i drugim nivoima vlasti da izrade vlastite strategije za borbu protiv korupcije i planove za njeno sprovođenje  - saopštili su iz APIK-a. 

U Komisiji za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH navode da rad na usvajanju ove strategije koja je trajala od 2018. godine pokazuje koliko je opravdan epitet BiH da je zemlja apsurda i nemoći.

- To je samo jedan od primjera koliko su vlasti u BiH nezainteresovane za borbu protiv korupcije. Sasvim je beskorisno i donositi bilo kakve strategije i zakone sve dok imamo ovu garnituru ljudi na vlasti i na tim ključnim pozicijama u pravosuđu na nivou zemlje, odnosno Tužilaštvu i Sudu BiH - kazao je “Glasu Srpske” član Komisije za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH Nenad Grković. 

Naglašava i da je parlamentarna komisija pokrenuli javna saslušanja koja smatra dobrim mehanizmom jer javnosti mogu da predoče  neke stvari  zloupotrebe u trošenju javnih sredstava. 

- Svi smo svjesni da od našeg pravosuđa u BiH nema nikakve koristi.  Tražili smo saslušanje ministra transporta i komunikacija Edina Forte u vezi s problemima homologacije i sertifikacije automobila, ali i saslušanje u vezi sa problemima sa Institutom za mjeriteljstvo BiH. Time smo upoznali javnost sa gorućim problemima i manipulacijama koje se dešavaju u samim institucijama BiH - poručio je Grković i dodao da je korupcija ukorijenjena u svakom segmentu  društva BiH, te da je, nažalost, postala model ponašanja. 

Strategija za borbu protiv korupcije je dio 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti za članstvo u Evropskoj uniji.

BiH među najgorima

Prema rezultatima Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2022. godinu, BiH je treća na listi najgorih zemlja u Evropi. To je najlošiji rezultat od 2012. godine, a BiH bilježi i najlošiji trend među svim zemljama regiona, što ukazuje na konstantno pogoršanje povjerenja građana BiH u pravosudne institucije, agencije za sprovođenje zakona, ali i javnu upravu u cjelini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana