Keserović za "Glas": Postoji opasnost od terorističkih napada u Evropi

Veljko Zeljković
Keserović za "Glas": Postoji opasnost od terorističkih napada u Evropi

Potencijalna opasnost od nekih novih terorističkih akcija većeg i manjeg obima u pojedinim zapadnoevropskim zemljama biće sve veća kako se rat između Izraela i Hamasa bude razbuktavao i eventualno širio na okolne države.

Upozorava na ovo u intervjuu za “Glas Srpske” profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Dragomir Keserović, navodeći kako postoje svi preduslovi da se sve ovo što se dešava na Bliskom istoku indirektno odrazi i na bezbjednost unutar pojedinih evropskih država.

- Vjerujem da su nakon ovog mnoge zemlje iz tog regiona Bliskog istoka ugrožene. Pored Hamasa, u tom dijelu svijeta operiše i Hezbolah, Fatah. Naravno, tu su i pripadnici IS-a, ali nikako ne treba zaboraviti da je u nekom proteklom periodu veliki broj izbjeglica došao u Evropu. Među njima je najviše bilo Arapa. Već smo vidjeli njihov stav kada je u pitanju ovaj rat. Oni podržavaju palestinsku stranu. S druge strane imamo evropske političare koji pružaju bezrezervnu podršku Izraelu u njegovoj borbi protiv terorizma. I to će sigurno u jednom trenutku dovesti do reakcije tih ljudi, a među kojima sigurno ima i dobar dio militanata i terorista. Kako je terorizam neselektivan, bojim se da će samo stradati nevini civili - smatra Keserović 

GLAS: Koje su, prema Vašem mišljenju, najugroženije zemlje?

KESEROVIĆ: Mislim da je to samo pitanje vremena, mjesta i načina na koji će neka teroristička akcija biti sprovedena. Pored Francuske, ali i Njemačke, vjerujem da bi se na udaru mogle naći sve zemlje koje podržavaju Izrael, a Palestince nazivaju teroristima. Mislim da je nakon svog brutalnog napada Hamas osuđen na smrt. U takvim okolnostima oni će, ali i njihovi simpatizeri širom svijeta, onda vjerovatno posegnuti za svim i svačim. Zbog toga smatram da bi se na udaru mogli naći veliki gradovi, veliki infrastrukturni objekti, mjesta na kojima se okuplja dosta civila.

Mislim da na prostorima Bliskog istoka može doći i do obrnutog efekta, jer ni drugu stranu ne čine samo cvjećke. Prisjetimo se i nekog proteklog vremena, kada je “Al-Kaida” još bila moćna. Kada je krenulo sa njenim fizičkim uništenjem, došlo je do kontrareakcije i niza akcija terorističkih organizacija širom svijeta.

GLAS: Znači, tih “spavača” terorista i dalje ima širom Evrope. Koji je uopšte njihov profil?

KESEROVIĆ: To je jedan žargonski izraz za ljude, potencijalne teroriste. Radi se o ljudima koji su u jednom prethodnom periodu bili osposobljavani za tako nešto, ali i vjerskim fanaticima, militantima. Dešavalo se da takva lica godinama žive nekim normalnim životom, i onda, prema nečijim potrebama, bivaju aktivirani, recimo, u Madridu, Parizu, Londonu, Berlinu ili Beču. Evo, prije par dana u Francuskoj se desio jedan incident, kada je jedno lice koje je označeno kao militantni ekstremista ubilo profesora u jednoj školi.

GLAS: Američki političar i bivši diplomata Henri Kisindžer nedavno je upozorio Njemačku da bi se mogla naći u velikom problemu jer je u proteklom periodu dozvolila da u zemlju uđe veliki broj migranata. Mislim da se radi o broju od 1,2 miliona.

KESEROVIĆ: Još niko nije uradio neku zvaničnu analizu o kategorijama lica među migrantima koji su došli u Evropu. Sigurno da među njima ima običnih ljudi, onih koji iz političkih, ekonomskih i bezbjednosnih razloga bježe, ali sigurno i jedan broj potencijalno opasnih ljudi. Koliko je to, to niko ne zna. Te migrantske rute se koriste za sve i svašta, pa čak i za šverc oružja i droge.

GLAS: Koliko trenutnu situaciju može dodatno zakomplikovati i eventualna izraelska akcija u Libanu, Siriji, ali i Iranu, te uključivanje i Hezbolaha u ovaj rat?

KESEROVIĆ: Ruski predsjednik Vladimir Putin je već upozorio Izrael na bombardovanje Sirije. Ne mogu ni da zamislim šta bi se desilo ukoliko bi se i Iran, voljno ili nevoljno, uvukao u ovaj rat, a koji je odavno na crnoj američkoj listi, ali i izraelskoj. Takav jedan rat bi sigurno imao svjetske dimenzije.

GLAS: Da li cijeli svijet treba da strepi zbog ovog što se dešava, te koga smatrate najodgovornijim za ovo predapokaliptično stanje?

KESEROVIĆ: Ovo je već u jednu ruku gledano svjetski rat, ali koji, na svu sreću, to još nije iz vojnog ugla. Ovo je žestok politički, ekonomski, geopolitički i religijski sukob. Prisjetimo se samo na šta su sve Amerikanci bili spremni da ruski gas izbace iz Evrope kako bi mogli da prodaju svoj, daleko skuplji. Nisu se obazirali na cijenu koju moraju platiti Evropljani, a prije svega Njemačka. Oni koji su ključni u svim ovim dešavanjima oko Ukrajine i Izraela uglavnom ostaju nepogođeni ovim ratovima i sukobima. Amerikanci nisu stradali ni u Prvom, ni Drugom svjetskom ratu kao ostali evropski narodi. Ako pogledamo malo bolje i analiziramo vojnu istoriju, vidjećemo da se ratovi uglavnom vode na evroazijskom prostoru, daleko od SAD.

GLAS: S obzirom na to da su SAD poslale dva nosača aviona kao znak podrške Izraelu, šta bi se moglo desiti ako neka raketa “zaluta” i pogodi neki od američkih brodova? Mnogi analitičari, čak i oni iz Vašingtona, upozoravaju na jedan takav scenario koji se desio u Tonkinškom zalivu, a što je onda bilo uvod za napad na Vijetnam.

KESEROVIĆ: Sve je moguće. U vrijeme vijetnamske krize države su upravljale krizama. I u tim i takvim okolnostima razum je preovladavao. U današnje vrijeme, nažalost, postoji takozvana duboka država i neuračunljivi pojedinci, kojima je haos način života. Te moćne ljude iz sjenke, njih niko ne može kontrolisati. Takvi neobuzdani pojedinci začas mogu napraviti i orkestrirati haos većih razmjera ako procijene da im to može odgovarati u datom trenutku.

GLAS: Da li se na kraju može zaključiti da je Hamas, uslovno rečeno, uspio u svom naumu da privuče pažnju na sebe i na palestinsko pitanje?

KESEROVIĆ: Jesu, ali nisam baš siguran da su očekivali ovakav izraelski odgovor, koji će vjerovatno dovesti do potpunog uništenja pojasa Gaze. Neuralgične tačke, poput Ukrajine i Izraela, zapadnom svijetu, a pogotovo SAD, služe da pokažu da oni imaju još snage i moći. Opredjeljuju se za neku od strana i podržavaju je vojno, politički, verbalno, ali i ekonomski. U stvari, to nije ništa drugo do pokazivanje mišića. Ali kao što smo mogli vidjeti na primjeru Ukrajine, mnogo je tih bumerang efekata, a koji prije svega pogađaju Evropu. I kada je u pitanju Bliski istok, mislim da pojedine evropske zemlje neće ostati pošteđene.

Podjele U BiH

GLAS: Kako komentarišete to što je ovaj rat između Izraela i Hamasa doveo i do podjela unutar BiH?

KESEROVIĆ: Istina, domaći političari su se podijelili, ali i sami građani, u vezi s tim ko će koga podržati i na čiju će stranu stati. Moje mišljenje jeste da bi trebalo da budu neutralni u ovakvim i sličnim situacijama, podržavajući mirna rješenja svih sukoba. U protivnom, ovakve stvari indirektno dovode samo do novih podjela unutar BiH. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana