Kakvi su efekti sastanaka ministara iz regiona: Zajedničke sjednice samo šminka

Vedrana Kulaga Simić
Kakvi su efekti sastanaka ministara iz regiona: Zajedničke sjednice samo šminka

BANjALUKA - Zajedničke sjednice ministara iz zemalja regiona samo su vrh ledenog brijega, jer je suština u političkoj volji i istinskoj želji da dobro pripremljena podloga, u vidu sporazuma i drugih dokumenata, na kraju i “oživi” na terenu, a najbolji dokaz za to je saradnja koju imaju Republika Srpska i Srbija.

Stav je to sagovornika “Glasa Srpske”, koji su, govoreći o saradnji u regionu na osnovi održavanja, s vremena na vrijeme, zajedničkih sjednica poručili da je najgore po sve, najviše za građane, kada se poslije fotografisanja i uzajamnih potpisa nadležnih ne dogodi ništa više.

Najprisniju saradnju dugo, na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama, imaju Republika Srpska i Srbija, čiji se ministri sastaju gotovo na godišnjem nivou u punom kapacitetu vlada, a daleko su češći pojedinačni sastanci na kojima se dogovara konkretna saradnja koja je vidljiva na terenu od infrastrukturnih projekata pa nadalje. Treća zajednička sjednica Savjeta ministara BiH i ministara iz Hrvatske je najavljena za ljeto. Upućeni očekuju da će u prvom planu, uz već najavljenu temu izmjena izbornog zakonodavstva u BiH, biti i problematika odlaganja opasnog otpada na Trgovskoj gori, traženje rješenja u vezi sa granicom, uz proširenje međusobne saradnje u svim sektorima.

Otvorenih pitanja, posebno na granici, imaju i BiH i Srbija, a prva sjednica Savjeta ministara i tamošnjih ministara je održana u novembru 2015.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski ističe da bi volio da se na ovaj način ministri sa nivoa BiH povežu i sa crnogorskim ministrima.

- Zajedničke sednice su dobar način da budu poboljšani međudržavni odnosi i pokrenuti konkretni projekti. To je od posebnog značaja u onim oblastima koje imaju prekogranični ili regionalni karakter, kao što je saobraćaj i energetika. Priča se o gasnim interkonekcijama koje trebaju BiH. Zemlje u regionu sarađuju i mislim da BiH treba da intenzivira saradnju sa Hrvatskom, Srbijom pa i Crnom Gorom - istakao je Sitarski.

Efekte saradnje u najboljoj mjeri pokazuju zapravo projekti na terenu.

- Sednice su, same po sebi, samo ono što se vidi, a pravi rad je u pripremi i kasnijoj realizaciji. Da bi sporazumi bili sprovodivi eksperti moraju da ih veoma dobro pripreme, a ministri na kraju ozvaniče na sednicama. Za sve je to potrebna istinska politička volja svih - rekao je  on za “Glas”.

Politikolog Mirko Matić smatra da možemo očekivati jačanje saradnje i češće zajedničke sjednice Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske, jer je predsjedavajuća Savjeta iz reda hrvatskog naroda i baštini istu političku ideju kao i tamošnji premijer Andrej Plenković.

- Sigurno je da će HDZ BiH kroz predsjedavanje Borjane Krišto učiniti sve da institucionalnu saradnju sa Hrvatskom podigne na najviši nivo, jer je pitanje kada će opet biti u mogućnosti da to učine - rekao je Matić.

Što se tiče odnosa Srbije i Srpske situacija je dosta jednostavnija.

- Za razliku od Hrvata Srbi imaju svoje institucije kroz Srpsku i Beograd će uvijek imati partnera za saradnju bez obzira na političke okolnosti u BiH dok saradnju Hrvatska-BiH determinišu odnosi između hrvatskih i bošnjačkih partija. Druga okolnost je Sporazum o specijalnim paralelnim vezama kojim je tačno predviđena saradnja dvije strane i koji je usađen u njihove ustavno-pravne poretke. Korijen dobre saradnje između Srbije i BiH moraju biti dobri odnosi između Srpske i Srbije, jer ako su loši, nikakve održive saradnje između Beograda i Sarajeva ne može biti - zaključio je on.

Niži nivoi

Matić kaže da je saradnja Srba s obje strane Drine na istorijskom maksimumu, dodavši da Republika Srpska i Srbija nastupaju kao saveznici u trenucima kada se ona druga strana suočava sa nekom opasnošću.

- Verujem da ta saradnja može biti bolja na nižim nivoima i da su potrebni zajednički projekti, sporazumi, razmene između privrednih subjekata, opština, škola i nevladinog sektora - zaključio je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana