Kako su evropski bedemi zapalili Balkan
BRISEL - Zemlje Evropske unije na sve načine pokušavaju spriječiti ulazak migranata na svoju teritoriju, što onda dovodi do toga da se oni odlučuju na sve opasnije i rizičnije poduhvate kako bi se domogli željenih destinacija, a koji nažalost znaju završiti i smrtnim ishodom.
Smatraju ovo analitičari i stručnjaci za bezbjednost, komentarišući najnoviji tragični slučaj kada je veća grupa migranata, njih tridesetak sa dva gumena čamca pokušala da pređe rijeku Drinu kod Bratunca, prilikom čega se jedno od plovila prevrnulo u pokušaju da na ilegalan način iz Srbije pređe u BiH.
Tom prilikom utopilo se deset lica, među kojima i majka sa devetomjesečnom bebom. Preživjelo je 18 migranata, 16 iz Sirije i dvoje iz Egipta, pri čemu je od tog broja osam punoljetnih, a 10 maloljetnih lica.
Ovakve i slične nesreće i tragedije dešavaju se nažalost duž cijele zapadnobalkanske rute kojom je samo tokom prošle godine prokrstarilo više od 100.000 ljudi.
Prema zvaničnim podacima, na njoj je u tom periodu nastradalo više od 380 civila, ali taj broj je, kako smatraju stručnjaci za bezbjednost, vjerovatno i mnogo veći, jer putevi kojima se oni kreću postaju sve opasniji i rizičniji.
Dodaju da je ovo utapanje samo jedan od mnogobrojnih tragičnih događaja, jer je bilo i saobraćajnih nesreća, ali i smrzavanja.
Između bugarskih i turskih planina policija je znala pronaći smrznuta tijela migranata, za koje nije mogla utvrditi identitet.
Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin smatra da su zemlje Evropske unije glavni krivci za migrantsku krizu pa i za ovakve i slične tragedije koje se sve češće dešavaju.
Smatra da tu odgovornost na svojim leđima ponajviše nosi Njemačka koja je u nekom prethodnom periodu podržavala njihov masovni dolazak, pogotovo radno sposobnih migranata.
- Oni su tada smatrali da će moći kontrolisati taj proces. Međutim, prevarili su se te oni sada na sve načine pokušavaju taj problem prebaciti u dvorište drugih zemalja, a prije svega balkanskih. S jedne strane, imamo dizanje raznih bedema, a s druge migrante koji na sve načine pokušavaju da ih miomiđu, pri tome se izlažući velikim opasnostima. Migranti pokušavaju pronaći rupe u tim zidovima. To, između ostalog, vidimo i na posljednjem primjeru, kada se u Drini utopila i majka sa malom bebom - kaže Župljanin za “Glas Srpske”, poručujući da bi toga trebalo da se stide čelni ljudi EU, ali i lideri pojedinih evropskih zemalja.
Navodi i da nema nikakvih planova kako da se ova višegodišnja kriza riješi, ne samo u EU, već ni u BiH, iako ovo pitanje postaje sve ozbiljniji problem.
Uvjeren je da će se s tim problemom najviše suočiti prije svega balkanske zemlje, koje su ostavljene iz bedema koji su napravljeni unutar Evrope, a što je dovelo i do pojave raznih kriminalnih grupa koje sve to koriste, kako bi od krijumčarenja migranata dobro profitirali.
Migranti u Srbiju najčešće ulaze iz Bugarske, Rumunije i Sjeverne Makedonije, a izlaze u BiH i Mađarskoj. Mahom dolaze iz ratom zahvaćenih zemalja, Sirije, Avganistana, Iraka i Sjeverne Afrike. Rijeka Drina je negdje od novembra i decembra prošle godine postala interesantna, nakon što je Srbija pojačala kontrolu svoje sjeverne granice sa Mađarskom, Hrvatskom i Rumunijom.
Krijumčari su odlučili da sve ovo iskoriste - teški položaj ovih ljudi, među kojima ima i onih koji godinama tumaraju balkanskim prostorima i vrletima, tražeći načina da se domognu neke od evropskih zemalja. U tom krijumčarskom lancu učestvuju od lokalnih taksista i vozača kombija, do onih koji daju svoje čamce na raspolaganje.
Pored lokalnog stanovništva, sve češći su slučajevi da u tim nelegalnim radnjama učestvuju i sami migranti.
Nedavni slučaj iz Bugarske možda na najbolji način ilustruje kako to najčešće izgleda u praksi. Bugarska policija uhapsila je prije par dana osam lica osumnjičenih zbog krijumčarenja migranata u zapadnu Evropu.
Četvorica uhapšenih identifikovani su kao “mete visoke vrijednosti”, jer su navodno imali vodeću ulogu u ovim kriminalnim aktivnostima.
Prema navodima bugarskih medija, koji su se pozvali na svoje policijske izvore, ova grupa je do hapšenja uspjela da prokrijumčari više od 130 ljudi iz Turske u Bugarsku, a zatim zapadno balkanskom rutom u druga evropska odredišta. Migranti su, kako se ističe, za tu uslugu plaćali 6.000 evra kako bi bili prebačeni u BiH, a 4.000 do Srbije.
Glavne vođe ove kriminalne grupe navodno su sirijski i jordanski državljani, koji su koordinisali kriminalne aktivnosti s drugim krijumčarima smještenim u Turskoj i duž zapadnobalkanske rute.
Jedan od njih je, kako navode bugarski mediji, već odavno poznat policiji zbog aktivnosti krijumčarenja migranata u Austriju i Hrvatsku.
Bugarski državljani bili su odgovorni za logistiku, odnosno pronalaženje i kupovinu automobila koji su služili za prevoz migranata, te njihovo registrovanje na imena drugih osoba u zamjenu za manji iznos novca, a banda je navodno koristila i moldavske vozače regrutovane putem interneta. Kako je dalje navedeno, ova grupa je od aprila obavila ukupno 17 akcija krijumčarenja.
Ilegalni migranti prelazili bi granicu između Turske i Bugarske pješice, koristeći usluge vodiča koje bi osigurali organizatori u Turskoj. Nakon prelaska granice čekali bi ih moldavski vozači koji bi ih prevozili do bugarsko-srpske ili bugarsko-rumunske granice. Vozači bi dobijali automobile i GPS koordinate.
Na kraju bi dobili 100 evra po prevezenoj osobi, u prosjeku između 700 i 1.000 evra po jednom putovanju.
Ovo je inače druga veća kriminalna grupa koja je otkrivena i razbijena tokom ove godine, a koja se bavila organizovanim krijumčarenjem migranata.
U februaru ove godine u Njemačkoj je uhapšeno 19 lica. Istraga se fokusirala na iračko-kurdsku mrežu osumnjičenu za šverc bliskoistočnih i istočnoafričkih migranata uz korišćenje čamaca na naduvavanje niskog kvaliteta.
Članovi ove organizacije su u čamcima za maksimalno 10 putnika prevozili 50 migranata, naplaćujući između 1.000 i 3.000 evra po jednoj osobi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
