Jovanović: Ruska inicijativa pretpostavlja sjednicu Savjeta bezbjednosti
BEOGRAD - Bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije Živadin Jovanović rekao je da ruska inicijativa u UN pretpostavlja sjednicu Savjeta bezbjednosti na kojoj bi se razmotrila data ocjena da je situacija u BiH opasna i zbog djelovanja Ustavnog suda BiH protivno osnovnim principima Dejtonskog sporazuma.
-U tom smislu sigurno stoji namera da se sazove sednica Savjeta bezbjednosti na kojoj će se to pitanje razmotriti - rekao je Jovanović za Srnu.
Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da u jednoj članici UN (BiH), koja je uz to neko vrijeme bila i (nestalna) članica Savjeta bezbjednosti, situacija nije normalna, ukoliko u najvišim institucijama odluke donose strani predstavnici ili da se odluke donose pod njihovim pritiskom.
ćSituacija je utoliko složenija, jer osim opasnog djelovanja stranih predstavnika kroz instituciju Ustavnog suda BiH, postoji i nelegitimni visoki predstavnik, koji je anahrona institucija - dodao je Jovanović.
On je naveo da je ključna ocjena u toj ruskoj inicijativi da je situacija opasna, što znači da je opasna po stabilnost i održivi mir u regionu.
Rusija je juče u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH, rekao je portparol stalne misije Rusije pri UN Fjodor Stržižovski.
Stržižovski je naveo da je donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez učešća Srba ili bilo kojeg drugog državotvornog naroda BiH put koji vodi ka uništavanju dejtonske strukture i, što je posebno opasno, ka potencijalnom sukobu.
Bivši ambasador Srbije i SR Jugoslavije pri UN Branko Branković smatra da je rusko pokretanje pitanja u Savjetu bezbjednosti UN zbog “opasne situacije oko Ustavnog suda BiH” ozbiljna inicijativa da se sondira teren za sjednicu, gdje bi moglo da se dobije devet glasova u prilog te tačke dnevnog reda, kako bi otpočela diskusija.
-Nijedna zemlja, pogotovo velike sile, takve stvari ne pokreću, pogotovo ako ne misle ozbiljno - rekao je Srni Branković, dodajući da su Rusi sve tačno rekli u toj inicijativi u vezi sa Ustavnim sudom BiH.
Komentarišući izjavu Fjodora Stržižovskog Branković je rekao to znači da je na konsultacijama, koje su praktično svakodnevne, Rusija pokrenula to pitanje.
-I sada zavisi od toga na koji način će se to staviti na dnevni red i da li će se staviti - dodao je Branković.
Ukoliko su pokrenuli kroz Savjet bezbjednosti, Branković pretpostavlja da bi oni vrlo rado htjeli da tu tačku dnevnog reda stave na sjednicu Savjeta bezbjednosti UN i da se o tome raspravlja.
On je pojasnio da, da bi nešto došlo na dnevni red Savjeta bezbjednosti, potrebno je da postoji prijedlog, ali na Savjetu se glasa o takozvanom dnevnom redu.
-Kada je reč o glasanju oko dnevnog reda, to se u UN zove proceduralno pitanje. A, kod proceduralnog pitanja da bi se nešto usvojilo kao dnevni red potrebno je devet pozitivnih glasova (od 15 članica). Najvažnije je što tu pravo veta ne postoji i ono se ne primenjuje - rekao je Branković.
Branković je podsjetio da se pravo veta primjenjuje po proceduri i Povelji samo na pitanja suštine, to znači rezolucije i slično.
-Ako Rusi to pokrenu u okviru prethodnih konsultacija sa članovima Savjeta bezbednosti i procene da imaju devet pozitivnih glasova, oni će zvanično zatažiti od predsednika da odmah sazove Savet, što je on dužan da uradi, jer ne može odgađa bez obzira na to što Britanac trenutno predsedava Savetom bezbednosti - naveo je Branković.
On je ukazao da se to onda stavi na dnevni red i ukoliko za to ima devet pozitivnih glasova - debata počinje.
-Da li će se i šta će se usvojiti, da li će to biti neka rezolucija, predsedničko saopštenje, da li će biti saopštenje Saveta bezbednosti - to je stvar daljeg razvoja u toku debate - istakao je Branković.
Prema njegovim riječima, ukoliko Rusi procijene da imaju glasove, oni će zvanično zatražiti sjednicu i predložiti taj dnevni red.
-Ako imaju devet glasova, nema problema, to prolazi, jer u proceduri ne postoji pravo veta - rekao je Branković.
On je pojasnio da, prema proceduri, sjednicu Savjeta bezbjednosti UN može da predloži i ona mora da se sazove kada traži neko od 15 članova Savjeta bezbjednosti.
-Tada predsjednik mora to da uradi, kao i u slučaju da to traži generalni sekretar UN - naglasio je Branković.
Članica UN može da zatraži sjednicu preko nekoga ko je član Savjeta bezbjednosti, a postoji samo jedna situacija kada može svaka članica da zatraži sjednicu Savjeta i ona mora da se odmah sazove, a to je ako je na tu zemlju koja traži izvršena oružana agresija.
Savjet bezbjednosti praktično na dnevnoj bazi, ako je stvar ozbiljna, ima jako mnogo konsultacija, ali ne u glavnoj sali, o tome šta će biti na dnevnom redu i šta će biti sa prijedlozima rezolucija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
