Ime Srpske i dalje „trn u oku“

O.T.
Ime Srpske i dalje „trn u oku“

Ime Republike Srpske i dalje je „trn u oku“ pojedinim funkcionerima iz Federacije BiH, koji ne propuštaju priliku da ga ospore i nanovo problematizuju.

Posljednji u nizu je Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH, koji je ime Srpske stavio u istu ravan sa pitanjem Ustavnog suda BiH.

- Ako Milorad Dodik (predsjednik Republike Srpske), bude tražio da se razgovara o Ustavnom sudu BiH koji je dejtonska kategorija, onda  će se otvoriti pitanje naziva Republike Srpske – rekao je Lendo.

Istočna FBiH

Podsjećamo, napadi na naziv Srpske se dešavaju sporadično ali kontinuirano. Osporavanje je posebno naglašeno nakon haških presuda prvom predsjedniku Srpske Radovanu Karadžiću i nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Srpske Ratku Mladiću. Drugi udar na ime Republike uslijedio je nakon 2015. godine i presude Ustavnog suda BiH u kojoj je osporen 9. januar kao Dan Srpske. Po istoj matrici, najavljeno je osporavanje imena Srpske jer se sa njim „ne identifikuju pripadnici nesrpskih naroda“, te ono, prema glasovima iz Federacije, omogućava dominaciju Srba nad drugima.

Sljedeće, 2016. godine, Nenad Kecmanović, u tom trenutku savjetnik predsjednika Srpske, u svom autorskom tekstu predviđa da će se ime Srpske osporiti upravo putem Ustavnog suda BiH, te ide dalje i predviđa da će predloženo ime biti „Istočna Federacija BiH“.

- Novi ciklus revizije Dejtonskog sporazuma neće više biti u režiji inopolitičara nego inopravnika. Republici Srpskoj prijeti promjena imena. Ko ne vjeruje, gledaće – poručio je Kecmanović u pomenutom tekstu.

Prizivanje sile

Sa druge strane, iz SDA su u javnost gurali ime "Republika Srpska, Bošnjačka i Hrvatska", a najglasniji zagovornik korekcije imena godinama je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Suad Kurtćehajić.

Na skupu Foruma bošnjačkih intelektualaca, 14. decembra 2015, Ibrahim Bušatlija, geograf i član Akademije nauka BiH je burno reagovao na Kurtćehajićevo zagovaranje „promjene imena Srpske pravnim putem”, te istakao silu kao efikasnije rješenje zacrtanih želja.

– Mi pravnim postupcima ne možemo više ništa napraviti. Mi se moramo upitati – imamo li mi sile ili nemamo? Ako smo spremni priznati da nemamo sile, nastavimo se igrati pravno. Ali ja smatram da mi sile imamo i da naš vojni i obavještajni establišment treba poručiti Banjaluci – budete li pravili državu, dobićete rat – rekao je tada Bušatlija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana