Igre bez granica o imovini

Odmah u prvom članu predloženog akta stoji da se tim zakonom reguliše svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

- Subjekti javne vlasti su Republika Srpska, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave - navedeno je u prijedlogu zakona.

Nadalje u prijedlogu zakona stoji da nepokretna imovina kao i raspodjela, upravljanje i raspolaganje njom, od strane subjekata javne vlasti, utvrđuje se posebnim zakonom.

- Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti - stoji u prijedlogu zakonu.

Spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS Milko Grmuša naveo je da se pomenuti zakon o imovini skoro ništa ne razlikuje od prethodna dva koja su usvojena u parlamentu.

- Pitanje imovine uređeno je Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ona pripada entitetima. Priča o državnoj imovini je bezobrazna podvala međunarodne zajednice, jer ista ta međunarodna zajednica i zamjenik visokog predstavnika, koji je i supervizor za Brčko prije nekoliko godina inicirao usvajanje zakona o javnoj imovini Brčko distrikta, su kompletnu javnu imovinu proglasili vlasništvom Distrikta - kazao je za “Glas Srpske” Grmuša.

Republika Srpska je, smatra Grmuša, predugo prihvatala nepravna mišljenja OHR-a, Ustavnog suda BiH kada je riječ o ovoj temi.

- Mislim da je Ustavni sud kada je riječ o individualnim građanskim predmetima imao dobre odluke, pretežno, ali kada je god neko političko pitanje oni apsolutno gube sve pravne argumente iz vidokruga i donose odluke u skladu sa onim što političko Sarajevo od njih očekuje - poručio je Grmuša.

Nadalje smatra da čitavu sagu o neprestanom usvajanju novih-istih zakona u Narodnoj skupštini RS treba obustaviti.

- Svakako je sada donesen ovaj zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske - zaključio je Grmuša.

Republički zvaničnici od početka tvrde da je imovina Srpske ona koja se nalazi na njenoj teritoriji, a da institucije na nivou BiH mogu da je koriste ako za to ima potrebe, jer je tako navedeno u Dejtonskom sporazumu, odnosno Ustavu BiH.

Poslanici republičkog parlamenta prvi put su Zakon  o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti usvojili u februara 2022. godine. Taj zakon objavljen je u aprilu prošle godine i trebalo je da stupi na snagu osam dana kasnije, ali je Kristijan Šmit samo dan uoči stupanja na snagu donio nalog o obustavljanju primjene tog zakona, a Ustavni sud BiH je 22. septembra prošle godine zakon proglasio neustavnim i stavio ga van snage.

Drugi put je zakon istog naziva usvojen 28. decembra 2022. godine i nakon što je predsjednik Srpske Milorad Dodik potpisao ukaz on je objavljen u “Službenom glasniku” 20. februara ove godine. Šmit je ponovo posegnuo za istom odlukom, kao i u prvom slučaju, jer je 27. februara donio istu odluku kao i u prethodnom slučaju kada je riječ o pomenutom zakonu. Ustavni sud BiH je na zahtjev bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića 2. marta ove godine donio odluku kojom se stavlja van snage Zakon nepokretnoj imovini, koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Optužnica

U “Službenom glasniku RS” početkom jula objavljeni su ukazi predsjednika RS Milorada Dodika o proglašenju zakona kojima je predviđeno da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u “Službenom glasniku RS” i da se odluke Ustavnog suda ne primjenjuju na teritoriji Srpske.

Zbog takvih poteza Tužilaštvo BiH je formiralo predmet protiv Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika RS” Miloša Lukića i podiglo optužnicu, koju je Sud BiH nakon dorade u Tužilaštvu i prihvatio.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.