I dalje se izbjegava provjera imovine sudija i tužilaca

Podsjećanja radi, izmjenama Zakona o VSTS-u koje su usvojene pod pritiskom Evropske unije kao jedan od uslova za otvaranje pregovora bilo je predviđeno da odjeljenje koje bi provjeravalo imovinu sudija i tužilaca bude uspostavljeno krajem decembra prošle godine. S obzirom na to da se već tada vidjelo da od toga neće biti ništa, rok, odnosno Zakon o VSTS-u je ponovo mijenjan i rok je pomjeren na 23. mart, a kada je postalo jasno da ni to neće biti moguće, rok je izmjenama Zakona pomjeren na 28. februar 2025. godine. Izmjene i dopune Zakona o VSTS-u kojima se rok pomjera na kraj februara usvojene su na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koja je održana u petak, 19. jula.

"Odjeljenje ima obavezu da vrši formalne provjere, odnosno da li su izvještaji o imovini dostavljeni i u potpunosti popunjeni, zatim redovne provjere te dodatne provjere, kojima se provjerava tačnost podataka. Odjeljenje je predviđeno izmjenama i dopunama zakona, ali zbog nedostatka funkcija još uvijek nije oformljeno", rekao je Damjan Ožegović iz "Transparency Internationala".

On kaže da je problem u tome što se imovinski kartoni i provjere ne odnose na članove porodica nosilaca pravosudnih funkcija koji ne žive sa njima u istom domaćinstvu, ali i obaveza da se ne prikupljaju podaci o računima iz banaka, već da su banke i druge institucije ove prirode u obavezi da samo potvrde da li stanje računa navedeno u izvještaju odgovara stvarnom stanju računa, ili da li lica obuhvaćena izjavom imaju neprijavljen račun ili drugi finansijski proizvod, pišu Nezavisne.

"Odjeljenje za provođenje postupka po izvještajima VSTS-a prvo prikuplja informacije iz elektronskih evidencija, a tek ako to nije moguće sa zahtjevom se obraća pravnom ili fizičkom licu koje posjeduje te podatke", rekao je Ožegović. 

Inače, priča o imovini sudija i tužilaca i neophodnosti da se ona učini dostupnom javnosti počela je prije više od deset godina, međutim do danas na tom polju malo toga je urađeno. Još 2018. godine VSTS usvojio je Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca. Taj Pravilnik pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka "oborilo" je Udruženje sudija. Kasnije VSTS je podnio tužbu protiv tog rješenja Agencije, ali je Sud tužbu odbio. U presudi je navedeno da VSTS "nema zakonski osnov za takvu obradu finansijskih izvještaja". Sada, kao što je Ožegović rekao, problem je novac, tako da je pitanje da li će do kraja februara odjeljenje koje bi bilo nadležno za imovinu sudija i tužilaca profunkcionisati.

Inače, BiH je jedna od rijetkih zemalja u regionu i dobrom dijelu EU u kojoj se imovina sudija i tužilaca ne provjerava niti je dostupna javnosti. Nakon jednog istraživanja iz 2020. godine, Parlamentarna skupština BiH objavila je podatke o pojedinim zemljama, pa tako u Bugarskoj, recimo, sve sudije i tužioci dužni su prijaviti finansijsko stanje i svoju imovinu kao i imovinu supružnika, odnosno vanbračnog partnera i maloljetne djece. Provjera te imovine vrši se u roku od šest mjeseci, a propisane su i kazne za kašnjenje od 300 do 3.000 KM, odnosno 10.000 KM za ponovljeni prekršaj. Za nepodnošenje prijave kazna je od 3.000 do 6.000 KM, a ponovljeni prekršaj takođe 10.000 KM. U Bugarskoj imovina sudija i tužilaca dostupna je javnosti putem veb-stranice.

Takođe, sudije i tužioci i u Hrvatskoj u obavezi su da podnose izvještaje o svojoj imovini, imovini supružnika i životnog partnera kao i maloljetne djece, ali i važnije promjene, odnosno povećanje ili smanjenje imovine u iznosu većem od 25.000 KM. Podaci o imovini sudija i tužilaca su dostupni javnosti, ali je nedostavljanje izvještaja prekršaj, i sudije i tužioci često dobiju samo opomenu.

Obaveza dostavljanja izvještaja o imovini propisana je i u Italiji i Sloveniji, međutim u Italiji nedostavljanje prijava nije uključeno u popis disciplinskih prekršaja i nedostaje snažnija kontrola javnosti. U Sloveniji svi profesionalni zvaničnici, od lokalne zajednice do državnog parlamenta, dužni su prijaviti svoje imovinsko stanje, međutim imovina sudija i tužilaca, za razliku od parlamentaraca, načelnika gradova i opština i članova Vlade ili Ustavnog suda, nije od značajnijeg interesa javnosti, tako da se javno ne objavljuje.

U Njemačkoj ne postoje posebni zahtjevi, dužnosti ili propisi za sudije, odnosno tužioce i njihovu rodbinu da podnose prijave o imovini, međutim njemačke vlasti ističu da se imenovanje državnog službenika ili sudije, odnosno tužioca u pravilu može uzeti u obzir samo ako su finansije kandidata za tu dužnost uredne. Prije imenovanja kandidat za sudiju, odnosno tužioca mora pružiti informacije u tu svrhu, a opšte je pravilo da se sudije i tužioci mogu baviti plaćenom sporednom djelatnošću samo uz prethodnu dozvolu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.