Hrvatska ne želi ekshumaciju jer su u grobovima Srbi
BEOGRAD - Iz godine u godinu je sve manje identifikovanih lica, koja su se vodila kao nestala u ratovima 90-ih godina prošlog vijeka, a Hrvatska jedina zemlja u regionu sa poznatim grobnim mjestima, koja se ne ekshumiraju, samo zato što su u njima pokopani Srbi, rečeno je u Beogradu na pres-konferenciji Udruženja porodica nestalih i poginulih lica "Suza", povodom 29 godina od zločina nad Srbima u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja".
Predsjednik Udruženja porodica "Suza" Dragana Đukić je rekla da se kao nestalo u "Oluji" vodi još 623 lica, dok u Hrvatskoj postoji još oko 900 tijela čija identifikacija se ne rješava, te apelovala da se rasvijetli sudibna nestalih i za ravnopravan status žrtava svih nacionalnosti.
Ona je navela da su nakon Oluje ubijeni Srbi pokopani u zajedničke grobnice, od kojih mnoge nisu ekshumirane, te da različiti pogledi na ratna dešavanja, uključujući i hrvatsku vojnu akciju "Oluja", ne doprinose procesu pomirenja.
Đukićeva je ukazala da nema ni optužnica za sve koji su krivi za ratne zločine u "Oluji", a svega nekolicina je osuđena neadekvatnim kaznama , te istakla da je porodicama srpskih žrtava potrebna institucionalna pomoć u procesima protiv Hrvatske po ovom pitanju.
"Najteže je kada član porodice postane samo broj. Neko je naredio, priveo, ubio, sve se to mora znati. Da li će iko progoovoriti, porodice su već umorne od čekanja, mnogi se plaše da pričaju o strahotama da ne bi ugrozili svoj eporodice. Neke srpske porodice su cijele pobijene", rekla je ona.
Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir je ukazao da Srbi iz Hrvatske nisu samo prognani i izgubili najmilije, nego im se u Hrvatskoj sada oduzima i imovina, pod firmom "sređivanja katastarskih knjiga", što je cementiranje etničkog čišćenja.
On je rekao da seu Hrvatskoj po pitanju ekshumacija i identifikacija gotovo ništa ne radi, da Hrvatska ne ispunjava svoje obaveze preuzete prilikom stuanja u EU 2013. godine, a danas je čak uslov za formiranje hrvatske vlade taj da u njoj ne budu Srbi.
Budimir je rekao da se dešava svake godine od 300 do 400 slučajeva raznih napada na Srbe i njihovu imovinu, a sada je na redu i oduzimanje njihove imovine, čime se cementira njihovo etničko čišćenje.
Budimir je rekao da mu je žao što u Deklaraciji Svesrpskog sabora nije uključen Bečki sporazum o sukcesiji, koja predivđa da se sva imovina vrati na stanje prije izbijanja rata, kao i da se nedovoljno govori o oduzimanju imovine od Srba u Hrvatskoj.
"Mi se ne želimo odreći svog zavičaja i nastavićemo da se borimo! EU nije ništa učinila da Hrvatska ispuni svoje obaveze, izgleda da je niko ne može na to natjerati. Očekujem da Srbija nađe način da se to riješi", istakao je je Budimir.
On je ukazao da je sada broj Srba u Hrvatskoj spao na tri odsto, a da se može desiti da na idućem popisu u Hrvatskoj za deset godina Srba gotovo da neće biti.
Budimir kaže da se u Hrvatskoj nije desio Domovinski rat, kako tvrdi Zagreb, nego je to bio klasičan grđaanski rat, u kojem su Srbi protjerani.
Politikolog Ognjen Gogić istakao je da izgleda da za Srbe i srpske žrtve nema sudske pravde u regionu, ni za "Oluju", ni za druge zločine nad njima, te da nije bilo političke volje i interesa u međunarodnoj zajednici da se na tome istraje.
"Zato što bi to dovelo do krivične odgovornosti za nestala lica, a zato i nema ekshumacija nestalih srpskih žrtava", rekao je Gogić.
On je istakao da zajedno sa porodicama srpskih žrtava radi na izgradnji nove kulture sjećanja na žrtve Oluje, i uopšte u Hrvatskoj, gdje će biti fokus ne samo na imenu nestale osobe, nego i na tome ko je ona bila, čime se bavila, šta je karakteriše, i po čemu će se pamtiti, te da će taj projekat biti predstavljen na jesen.
Zamjenik komesara za izbjeglice Srbije Svetlana Velimirović je najavila da je pripremljena nova strategija za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih lica, koja će na jesen biti usovjena, a od iduće godine i primijenjena.
Ona je rekla govorila o aktivnostima koje Komesarijat za izbjelgic epsrovodi na stambenom zbrinjavanju izbjeglih iz BiH i Hrvatske, navodeći da je prošle godine pomognuto 1.673 porodice, dok je 386 porodica pomognuto da ekonomski osnaže.
U ime porodica nestalih obratila se Radmila Krstić, kćerka ubijenog Petra Boromise u "Oluji", član Upravnog odbora Udruženja porodica "Suza", koja je rekla da je za nezapamćen masakr nad četvoricom pripadnika Vojske Srpske Krajine, među kojima je i njen otac, odgovoran Peti korpus Armije BiH, te da je na osnovu CD diskova vidjela da je on bio zaroljen.
"Imamo pravo da saznamo šta se desilo i dobijemo njihove posmrtne ostatke, da ih sahranimo o našim pravoslvnim običajima, da se agonija završi", rekla je Krstićeva, dodajući da zna mjesto gdje je njen otac nastradao i da očekuje da država stane iza porodica nestalih.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
