Grajf: Širenje istine o Jasenovcu opasna i teška misija

Srna
Grajf: Širenje istine o Jasenovcu opasna i teška misija

BEOGRAD- Glavni istraživač Instituta za Holokaust "Šem olam" iz Izraela Gideon Grajf rekao je da je širenje istine o Jasenovcu postala opasna, čak i teška misija, iako ne i nemoguća.

-Nevjerovatno je da je i danas, 22. aprila 2023. godine, riječ Jasenovac nepoznata široj publici, čak i poznatim naučnicima širom svijeta, kao i sudbina jugoslovenskih Jevreja koja je isto dio Jasenovca - rekao je Grajf na međunarodnoj konferenciji "Odjeci Jasenovca: Saglasni i sukobljeni narativi", koju je danas u Beogradu organizovao njujorški Institut za istraživanje Jasenovca.

Grajf je naveo da je to razlog zbog kojeg je prije sedam godina odlučio da barem polovninu svog vremena posveti istraživanju Jasenovca i Holokaustu jugoslovenskih Jevreja, te da većina ljudi koji su slušali njegova predavanja nikada ranije nisu čuli za Jasenovac niti za katastrofu koja se desila Jevrejima bivše jugoslavije.

-Ovo je nemoguća situacija - ovo znanje dugujemo stotinama hiljada Srba, Jevreja i Roma i ostalih žrtava dva zla i kriminalna režima - nacističke Njemačke i ustaške Hrvatske - dodao je Grajf.

On je istakao da su jugoslovenske Jevreje okrutno proganjale, hapsile, mučile, ponižavale i ubijale obje ove kriminalne države od 1941. i 1945. godine, te da od oko 82.000 Jevreja koji su živjeli unutar granica bivše Jugoslavije Holokaust nije preživjelo oko 75 odsto.

-Ustaške ubice su bile partneri, saveznici i obožavaoci, slijedili su i imitirali Nijemce i pokušavali da budu okrutniji, brutalniji i više sadisti od samih Nijemaca -naveo je Grajf.

 

On je ocijenio da je razlog entuzijastične saradnje ustaša i Nijemaca mješavina motivacija, a da je jedna od motivacija bila strast da se obogate hrvatska država i hrvatski državljani.

-Šokantno je otkriti da je konačno rješenje jevrejskog pitanja izvršeno u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) bilo realizovano punih šest mjeseci prije nego što je ova politika počela u Njemačkoj protiv jevrejskog naroda. Kao što je poznato, odluka da se pobiju svi Jevreji u Evropi je bila najvjerovatnije potvrđena krajem oktobra 1941. godine ili početom novembra na tajnom sastanku -rekao je Grajf.

On je ukazao da je NDH u potpunosti usvojila nacističku politiku diskriminacije i protjerivanja Jevreja koju je Njemačka počela da primjenjuje od 30. januara 1933. godine.

Prema njegovim riječima, NDH je to učinila mnogo brže, pa je početna tačka implementacije uništavanja Jevreja počela u ljeto 1941. godine odmah nakon osnivanja prvih logora širom NDH.

Grajf je istakao da je patnja kojoj su bili izložene žrtve u Jasenovcu bila mnogo veća nego u Aušvicu, koji je sinonim za implementaciju uništenja jevrejskog naroda.

-Njemačka okrutnost je poznata, ali nakon čitanja svjedočenja iz Aušvica i Jevreja iz Jasenovca mogu da kažem bez imalo oklijevanja da je patnja u Jasenovcu bila mnogo, mnogo veća nego u Aušvicu. Njemačke ubice su primjenjivale sterilan način ubijanja posmarajući žrtve izdaleka, željeli su da budu odvojeni od njihovih tijela -  rekao je Grajf.

On je naveo da su, s druge strane ustaške ubice voljele da drže svoje žrtve u rukama dok ne umru, željeli su da vide krv, polomljene kosti i umiruće ljude.

-Nijemci su se žalili na ustaše. Koliko god ludo to zvuči, SS njemački oficiri žalili su se na okrutnost ustaša - rekao je Grajf.

Naveo je da je rezultat Holokausta za Jevreje u bivšoj Jugoslaviji bio potpuno destruktivan, da nakon Drugog svjetskog rata nije bilo obnove jevrejske zajednice u Jugoslaviji, a većina zajednica je nestala.

-Istovremeno su Nijemci i Hrvati brutalno ubili 61.000 Jevreja. I jedni i drugi su željeli da naprave planetu bez Jevreja - zaključio je Grajf.

U današnjem dijelu konferencije poseban panel bio je rezervisan za svjedočenja preživjele djece, danas starih ljudi, o ustaškom i nacističkom teroru.

Govorili su bivši zatočenici logora Jastrebarsko, Jasenovac i Stara Gradiška - Gojko Rončević, Pajo Vukmir, Marija Barać, Dušan Jerinić, kao i današnji predsjednik Jevrejske opštine "Zemun" Aleksandar Nećak, koji je Drugi svjetski rat preživio u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana