Goran Radivojac za “Glas Srpske”: Imperativ više nije novac, već resursi

Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac navodeći kako će do toga sigurno doći jer Kina, koja je najmoćnija svjetska ekonomska sila, neće ostati ravnodušna na “političke provokacije SAD”.   

- Ne treba zaboraviti da je Kina i jedan od najvećih američkih kreditora. Očekujem da Peking posegne za kontramjerama koje će se sigurno globalno reflektovati na finansijska tržišta i ekonomije pojedinih zemalja - istakao je Radivojac.  

GLAS: Da li svijet onda klizi ka jednoj novoj velikoj depresiji?

RADIVOJAC: Ne bih rekao. Ne vjerujem u takav scenario, jer je lekcija iz 1929. godine naučena. Mislim da je u toku jedno globalno preslagivanje snaga u pogledu ekonomske i političke moći. Kina je ekonomska sila broj jedan. Ni Rusija ne zaostaje puno zahvaljujući prirodnim resursima. Kada je u pitanju Amerika, ona je i dalje supersila, ali ni približno kao nekad. Nisu više dominantni u odnosu na Kinu i Rusiju. Odnos snaga koji je nekada postojao, narušen je i moraće se redefinisati. Vjerujem da je sa ekonomskog aspekta vrijeme unipolarnog svijeta odavno prošlo. U tom nekom novom multipolarnom svijetu mi moramo da tražimo svoje mjesto pod suncem, inače će nas drugi smjestiti u neku “fioku”.  

GLAS: S obzirom na to da ćemo dijeliti sudbinu Evrope, kako će se sve ovo odraziti i na BiH, odnosno Srpsku?

RADIVOJAC: Kakav odnos EU ima prema BiH mogli smo vidjeti u vrijeme korone, kada je evropska solidarnost, o kojoj se toliko priča, izostala. Bili smo među zadnjima u redu. Ni u ovim okolnostima, a imajući u vidu taj iskustveni aspekt, ne smijemo previše računati na njihovu ekonomsku ili bilo kakvu drugu vrstu pomoći. Moramo se uzdati u svoje resurse i u ono što možemo kontrolisati. Poruke iz Brisela da će oni voditi računa o nama čista su propaganda. 

GLAS: Svaka kriza može biti i velika šansa, šta bi to u slučaju Srpske moglo biti?

RADIVOJAC: Naša komparativna prednost je hidroenergetski potencijal. On je dosta neiskorišćen i trebalo bi to da promijenimo. Takođe, ono što je od izuzetne važnosti, nacionalne, jeste da naši domaći potrošači imaju prioritet u snabdijevanju strujom, te da naš regulator određuje cijene na tržištu. Ako olako pristanemo na neke priče oko jedinstvenog tržišta, bojim se da ćemo se provesti kao bosi po trnju. Mi smo zemlja koja ima resurse i ne smijemo sebi dozvoliti da ih se olako odreknemo i ugrozimo svoj energetski i ekonomski opstanak.

GLAS: EU planira da u izgradnju nove balkanske energetske rute, odnosno mreže za prenos struje uloži čak 240 milijardi evra kako bi se riješila zavisnosti od ruskih energenata... 

RADIVOJAC: O tome sam pričao. Oni ne prave tu mrežu kako bi nama isporučivali i obezbjeđivali električnu energiju, već da bi je uzimali od nas. Živimo u vremenu kada novac nije imperativ, već resursi. To posebno možemo vidjeti nakon što je izbila ukrajinska kriza. Ko raspolaže resursima, diktira tempo. Srpska raspolaže hidroenergetskim resursima i mi bismo, ako smo odgovorni, trebalo da diktiramo tempo, što u prevodu znači da domaća privreda i stanovništvo moraju ostati zaštićeni, odnosno da uživaju od benefita i resursa kojima Srpska raspolaže, ne neko drugi. Ono što je višak nek ide na slobodno tržište. Mislim da “druga strana” ima drugačije planove.      

GLAS: Šta mislite o prijedlogu da budu izvršene određene promjene Zakona o Centralnoj banci kojima bi se CB BiH omogućilo da ulaže i u obveznice na domaćem tržištu?

RADIVOJAC: Kao ekonomista sam primijetio par detalja. Prvi je da sama ideja nije nimalo bez osnova i ekonomskog utemeljenja. Ono što je predloženo ima puno smisla i smatram da bi o tome trebalo razgovarati. Ovdje stavljam zarez. Ono što me frapira jeste da oni koji su negativno ovo komentarisali uopšte ne ulaze u meritum. Neko predloži jedno, a oni komentarišu drugo. Non-stop se kao tema nameće pitanje štampanja novca.  To se otvara jer mi na Balkanu imamo svježa i negativna iskustva sa hiperinflacijom. Ali, ponavljam, sam prijedlog nema nikakve veze s tim. Kada se od riječi do riječi pročita predloženo, to ima ekonomsku logiku. Ono što je sigurno goruća tema u BiH, ako ne i “top jedan”, jeste baš monetarna politika, jer BiH ne može više normalno funkcionisati na dosadašnji način. Nakon izbora bi trebalo sjesti za sto i o tome razgovarati. Stanovništvo i ekonomija trpe ozbiljne negativne posljedice zbog monetarne politike koju slobodno možemo nazvati hendikepiranom. Takvu monetarnu politiku nemaju ni Srbija, ni Hrvatska. Postoje opravdani razlozi zašto. Da je ta monetarna politika tolika dobra, i EU bi je uvela. U BiH, pak, važi sumanuto pravilo da i kada je nešto dobro, druga strana je protiv toga. Bez obzira na to o čemu se radilo.

Raketa i perje

GLAS: Kako komentarišete to što su, i pored pada cijena goriva, cijene namirnica ostale na istom nivou? Da li se to može objasniti fenomenom “raketa i perje”?

RADIVOJAC: To je, da tako kažem, kolokvijalni naziv. Ekonomski naziv je “neelastičnost cijena nadolje”. Navedimo primjer hrane. Ljudi moraju jesti svaki dan. Neće preko noći prestati. Znači, nema pada potražnje. I to je poznat svjetski fenomen, da su cijene hrane neelastične, odnosno kada cijene jednom porastu, one teško i sporo padaju. Bez obzira na sve ulazne parametre.     

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.