Drogirana Evropa

Veljko Zeljković
Drogirana Evropa

Da bi neko bio geopolitička sila mora da posjeduje i ekonomsku moć. Ona je jedna od ključnih stvari, jer obezbjeđuje jednu vrstu dominantnog položaja.

Evropska unija je nesumnjivo imala tu moć do ukrajinskog rata, a prije svega zbog motora koji ju je pokretao - Njemačke, koja je svoj ekonomski i privredni rast bazirala na jeftinim ruskim energentima, ali i trgovinskim vezama sa Moskvom, kao i Pekingom.

Jedna od analiza “Blumberga” pokazuje da bi ekonomija bloka bila oko tri biliona evra veća da je držala korak sa SAD - dovoljno da poveća prihod prosječnog radnika za oko 13.000 evra godišnje.

Međutim, nagli zaokret - solidarno uvođenje sankcija i presijecanje svih pupčanih vrpci s kojima je prije svega njemačka privreda bila povezana sa Rusijom, doveli su Evropsku uniju i njene članice, pogotovo one koje su je do sada pokretale, u više nego nezavidan položaj.

Evropa se danas suočava sa nedostatkom neophodnih resursa. Cijene gasa su četiri do pet puta veće nego u SAD, dok je struja i do dva, tri puta skuplja nego s druge strane bare, što u značajnoj mjeri smanjuje konkurentnost evropske privrede. Da stvari budu još gore, sve se dešava u vrijeme kada je svijet suočen sa dramatičnim promjenama, na koje ova unija očigledno nije spremna, a ni sposobna da odgovori. Briselski, ali i pojedini evropski zvaničnici ponašaju se kao neko kome je u piće sipana neka od opojnih droga.

Uostalom, na to je nedavno upozorio i nekadašnji direktor Evropske centralne banke Mario Dragi, čija zvona za uzbunu nisu probudila uspavane briselske birokrate. Da stvari nisu nimalo ružičaste govore i podaci o padu privrednih aktivnosti u Njemačkoj. Na najvećoj vjetrometini našla se nekada moćna auto-industrija. 

Životni standard još uvijek nije toliko ugrožen da bi se govorilo o nekakvom kolapsu, ali što duže bude trajala trenutna davljenička agonija, to će Evropa postajati sve ranjivija, a samim tim i pion u globalnim dešavanjima. Investitori već počinju da pokazuju rezervisanost što su pokazale i nedavne odluke kompanija “Epl” i “Meta” da zadrže svoje najnovije proizvode vještačke inteligencije van tržišta Evropske unije. Drugim riječima, blok je prestao da bude mjerilo za globalne standarde.

To na kraju otvara i pitanje opstanka ove zajednice u sadašnjem obliku. Jačanje desničarskih partija, među kojima ima evroskeptika, ukazuje da je sve više onih koji na Evropsku uniju gledaju kao na prepreku koju bi trebalo da zaobiđu, a ne kao izvor prosperiteta i zaštite koju je do sada predstavljala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana