Domaći stručnjaci uskraćeni za nove vijesti o opasnom otpadu na Trgovskoj gori
BANjALUKA - Iako su ranije domaći stručnjaci odlazili u Hrvatsku i tamo na licu mjesta sa nadležnima razgovarali o namjeri zvaničnog Zagreba da uz samu granicu sa BiH odlaže opasni otpad iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”, takve komunikacije nema već mjesecima, a posljednje poruke s one strane Une govore da je neće ni biti dok ne budu završene određene analize.
Hrvatska je vlasnik polovine te elektrane u Sloveniji i mora da preuzme polovinu otpada, zbog čega sprovodi ozbiljne pripreme za skladištenje i odlaganje radioaktivnog, ali i institucionalnog otpada.
Stav svih strana u BiH jeste da Trgovska gora, odnosno lokacija oko nekadašnje kasarne Čerkezovac, nije mjesto za odlaganje radioaktivnog i drugog otpada, ali Hrvatska ne dijeli taj stav, već aktivno radi na svim potrebnim dokumentima kako bi na tu lokaciju i stigao opasni otpad, kako to tvrde i u BiH.
Da Hrvatska ne odustaje od Trgovske gore, koja se nalazi na teritoriji opštine Dvor, pokazuje i trodnevna konferencija koja je počela juče, a koju organizuju ta opština i Srpsko narodno vijeće o uspostavljanju “centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada” na lokaciji Čerkezovac.
Na okruglom stolu biće i, kako je rečeno, predstavnici relevantnih institucija iz Hrvatske, eksperti iz Španije i Mađarske te predstavnici zainteresovane javnosti.
Poziv za dolazak, prema dostupnim informacijama, nije stigao nadležnima iz BiH, a situacija je takva da domaći eksperti mjesecima nemaju komunikaciju sa nadležnima u Hrvatskoj o ovom pitanju.
Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević rekao je za “Glas” da im je tokom posljednjeg sastanka sa predstavnicima hrvatskog Fonda za razgradnju rečeno da prije zvanične objave studije uticaja na okolinu, odnosno diplomatskim putem, neće, kao ekspertski tim, dobiti nikakve informacije.
- I oni se drže toga na osnovu preporuke njihovih pravnih timova, tako da u ovoj godini ništa zvanično nismo dobili. Neće biti ni posjeta kao ranije, a rečeno nam je i da izaberemo lokaciju na kojoj će oni održati javnu raspravu u BiH - rekao je Dizdarević, koji je i zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, dodavši da i BiH ne dijeli više svoje informacije.
Hrvatska je, kako je dodao, ukazivala ranije da će sve u vezi sa studijom uticaja završiti do kraja ove godine.
Iz BiH stalno upozoravaju da je ta lokacija nedopustiva jer je u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi odlaganjem tog otpada i istrošenog nuklearnog goriva oko 70 odsto potencijalnog negativnog uticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.
“Želja za dijalogom”
Organizatori konferencije u Dvoru i okolini istakli su, između ostalog, da im je želja da kroz raspravu obezbijede dijalog sa lokalnom zajednicom i ukažu na optimalno rješenje za izabranu lokaciju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
- Želja je i da se nakon ovog zbivanja izradi prijedlog razvoja dugoročnog i nezavisnog monitoringa koji bi na adekvatan način obezbijedio uključivanje javnosti - navedeno je u pozivu za konferenciju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
