Domaći eksperti idu u Zagreb po detalje o otpadu
SARAJEVO - Eksperti iz BiH, kojima je povjerena borba protiv namjera Hrvatske da na lokaciji Trgovske gore, u blizini granice, skladišti radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo, dobili su zeleno svjetlo za odlazak u tu zemlju da bi na licu mjesta saznali što više detalja o tom projektu.
Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Emir Dizdarević potvrdio je za “Glas” da bi 30. juna trebalo da budu u hrvatskom Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane “Krško”.
- Vidjećemo kakvi su njihovi pristupi i koje podatke ćemo moći dobiti i koje ćemo moći da razmjenjujemo. Mislim da ćemo djelimično dobiti tehničku dokumentaciju, a kada je riječ o drugom koraku, odnosno da naši eksperti prisustvuju sastancima na kojima će se razgovarati o projektu, sada ne znam šta bih kazao - rekao je Dizdarević.
U narednim danima će, kako je kazao, sa ostalim članovima tima sačiniti spisak dokumentacije za koju će se interesovati.
- Imaćemo listu zahtjeva početkom iduće sedmice - rekao je Dizdarević, koji je i zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH.
Odlazak domaćih stručnjaka u Hrvatsku dogovoren je nedavno u Zagrebu, gdje su se sastali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac i ministar privrede i održivog razvoja Hrvatske Tomislav Ćorić. Košarac je tada informisao hrvatsku stranu o jedinstvenom stavu nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH da je izgradnja spornog odlagališta u neposrednoj blizini granice neprihvatljiva. Cilj je, kako je tada i ponovio, da Hrvatska odustane od izgradnje odlagališta jer je u pitanju zaštita zdravlja 250.000 građana koji žive u opštinama u slivu Une, kao i očuvanju životne sredine. I pored, kako je sam istakao, suprotnih mišljenja dvije strane, dogovoreno je da domaći eksperti uđu na teritoriju Hrvatske i sarađuju sa kolegama iz te susjedne zemlje da bi se utvrdilo činjenično stanje u slučaju izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori. Protiv odlagališta na Trgovskoj gori su, kako su ranije isticali, i vlast i građani s druge strane Une, odnosno u opštini Dvor u Hrvatskoj.
U Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško”, ipak, tvrde da je Trgovska gora, odnosno bivša kasarna Čerkezovac, odabrana kao preferentna lokacija za skladište radioaktivnog otpada zbog kapaciteta koji garantuju potpunu tehničku bezbjednost i ispravnost, te da lokacija nije u poplavnom području i dovoljno je daleko od izvora pitke vode tako da skladište ne predstavlja opasnost ni za ljude ni za prirodu.
Hrvatska je vlasnik polovine elektrane “Krško” u Sloveniji i mora da preuzme pola otpada, a u BiH, osim Ekspertskog, funkcioniše i Pravni tim koji se bavi ovom tematikom.
Studija opasnosti
Iz Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” saopšteno je da će izradu studije opasnosti od potresa na lokaciji skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada, te postavljanje i održavanje mreže seizmografa u okolini centra u osnivanju na Čerkezovcu na Trgovskoj gori obavljati zagrebački Prirodno-matematički fakultet. Jedna mjerna stanica postavljena je u novembru 2020. godine na lokaciji Čerkezovac, a u planu su još dvije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
