Dok Srbi oplakuju mrtve, Bošnjaci slave

SRNA
Dok Srbi oplakuju mrtve, Bošnjaci slave

Ni nakon 27 godina nije poznato gdje su tijela 129 Srba koje su na monstruozan način na području Vozuće i Ozrena ubili pripadnici tzv. Armije BiH i džihadisti, kažu članovi porodica stradalih i ukazuju da Bošnjaci u Vozući slave, dok oni tuguju.

Raduška Pavlović, koja je na Vozući izgubila sina Slađana, čije tijelo ni do danas nije pronađeno, izjavila je Srni da je on zarobljen živ.

- Nikad ga poslije nismo našli, ni živog ni mrtvog. Samo da mi je da sina pronađem, da ga sahranim, da znam gdje ću ostaviti cvijeće - navela je Pavlovićeva, koja je danas u Stogu, odredištu marša "Stazom egzodusa" koji je jutros krenuo iz Tumara povodom 27 godina od progona Srba iz Vozuće, naselja u dolini Krivaje i sa južnog dijela Ozrena.

Pavlovićeva je istakla da neljudi i dalje ne miruju, da im tuđa tuga nije sveta, navodeći da je jedno lice pokušalo da je prevari.

- Nepoznato lice, koje se predstavilo da je iz Tuzle, reklo je da zna za lokaciju gdje je zakopano tijelo mog sina i da će me tamo odvesti za 1.000 evra. To je bila laž - rekla je Pavlovićeva.

Mladenka Petrović iz okoline Zavidovića kaže da je njen suprug živ zarobljen na današnji dan 1995. godine u Vozući.

- Tijelo sam našla nakon osam godina u zajedničkoj grobnici u Banovićima nakon što smo ja i ćerke dali uzorke za DNK analizu -  izjavila je Petrovićeva i naglasila da je tuga na današnji dan uvijek prisutna i da njene ćerke učestvuju u maršu "Stazom egzodusa".

Milan Pavlović iz Srpca, nekadašnji načelnik ratnog saniteta, kaže da je današnji dan posebno tužan za njega i cijelu srbačku opštinu jer je na Paljeniku za 20 minuta stradalo tridesetak ljudi.

On je podsjetio da je Srbačka brigada izgubila 130 boraca, dok ih je ranjeno 530, ukupno je 14 nestalih, te 11 ostataka koji nisu identifikovani.

Predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana sa sjedištem u Doboju Zoran Blagojević ranije je rekao da je Srbima onemogućeno da pomen na svoje stradale održe u Vozući, jer tamo istovremeno Bošnjaci bez ikakvih osuda proslavljaju nekakvo oslobađanje Vozuće od starosjedilaca Srba, koji su do 10. septembra 1995. godine vijekovima bili većinsko stanovništvo.

U okviru obilježavanja 27 godina od progona Srba iz Vozuće, naselja u dolini rijeke Krivaje i sa južnog dijela Ozrena, 10. septembra danas se održava Marš "Stazom egzodusa" u organizaciji Zavičajnog udruženja Zavidovićana iz Doboja.

Marš "Stazama egzodusa" počeo je u 8.00 časova u Tumarama na Ozrenu poslije liturgije u Crkvi Svete Trojice. Staza kojom se kreću učesnici marša duga je 22 kilometra, a završava u naselju Stog kod Vozuće, u opštini Zavidovići.

Riječ o "kamionskom putu" koji ide pravcem Brijesnica Gornja, Kvrga, Malčići, Borovci, Lozna, Stog, kojim su se Srbi iz Vozuće i doline Krivaje povlačili pred pripadnicima takozvane Armije BiH.

Učesnici marša će se između 14.00 i 15.00 časova okupiti kod Crkve Svetog Đorđa u Stogu, u kojoj se nalazi spomen-obilježje poginulim i nestalim borcima, gdje će biti služena liturgija i položeni vijenci.

Vijenci će biti položeni i kod spomenika i krsta, koji su podignuti u znak sjećanja na 21 svirepo ubijenog srpskog vojnika i civila, čiji su posmrtni ostaci, mahom obezglavljeni, pronađeni nakon završetka rata.

Srbi iz Vozuće protjerani su sa vjekovnih ognjišta u ofanzivi takozvane Armije BiH pod nazivima "Uragan", "Farz" i "Badr el Bosna".

Masovno stradanje Vozućana dogodilo se od 10. do 24. septembra 1995. godine, usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda "El mudžahedin", te NATO bombardovanja potpomognuto njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga.

Tada je spaljeno 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za većim brojem još traga.

Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke regije, započetog 1992. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana