Nadležni u BiH ćute: Deportovani migranti opasni po bezbjednost

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa navodi da je trenutno u migrantskim centrima u BiH smješteno oko 1.300 migranata. 

- Najviše ih je u Sarajevu i to skoro 900. Zatim slijedi Unsko-sanski kanton, gdje  se nalazi oko 370 lica. Ovi brojevi pokazuju da je lica afroazijskog porijekla u domaćim kampovima više u odnosu na godinu ranije  - kazao je “Glasu” Laketa.

Navodi da je samo ove godine evidentiran ulazak oko 11.000 migranata u BiH, što je povećanje za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. 

- I dalje su državljani Sirije, Avganistana te Maroka najbrojniji među migrantima koji stižu u BiH - kazao je Laketa.

Služba za zajedničke poslove, navodi on, je u ovoj godini već iz BiH udaljila 269 migranata, što je za čak 40 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

- Strani državljani vraćeni su u zemlje porijekla na osnovu potpisanih sporazuma o readmisiji. Ova praksa pokazuje i da su dolasci lica iz tih država u koje ih vraćamo u blagom padu. To nam potvrđuju i ova iskustva sa Pakistanom sa kojim imamo potpisan sporazum o readmisiji. Statistika pokazuje da su ranije državljani te zemlje ulazili u BiH u većem obimu, a u 2023, ali i ovoj bilježimo značajan pad bez obzira na to što su oni u tom nekom samom vrhu ovih migracija - navodi Laketa.

Naglašava i da je za neke od migranata koji su udaljeni iz BiH utvrđeno da predstavljaju bezbjednosnu opasnost.

- Ta lica koja predstavljaju opasnost stavljaju pod nadzor u migracionim centrima i na osnovu daljih aktivnosti potvrđujemo njihov identitet zajedno sa ambasadama zemalja iz kojih dolaze. Nakon svih tih aktivnosti oni se na kraju udaljavaju iz zemlje i vraćaju u zemlje porijekla - poručio je Laketa.

Ranije rute kojima su migranti stizali u BiH, naglašava Laketa, su i dalje aktivne i one vode iz Srbije i Crne Gore. 

- Međutim, ranija ruta iz pravca Zvornika, Bratunca i Bijeljine preorijentisana je na ulazak migranata iz pravca Čajniča, Foče i Višegrada. Imamo u posljednje vrijeme svakako povećanje broja migranata iz Crne Gore, odnosno na granici sa Čajničem. Njihove rute kojima stižu zavise isključivo od preduzetih akcija država u regionu pa se samim tim migranti pomjeraju i usmjeravaju na druge pravce - poručio je Laketa. 

Osvrnuo se i na izgrađenu pritvorsku jedinicu za migrante u kampu Lipa u Bihaću.

- Taj objekat je završen, ali još nije u funkciji. Za njegovo otvaranje potrebno je uskladiti zakonske procedure da bi on mogao biti u potpunosti operativan. Problem je i što nije riješen imovinsko-pravni status jer je tu ranije bio predviđen neki drugi objekat. Sve to bi u narednom periodu trebalo da bude riješeno - zaključio je Laketa.

Donacije 

Žarko Laketa naveo je i da je teško utvrditi koliko BiH ukupno dobija novca od donatora za smještaj i boravak migranata u zemlji. 

- Služba za zajedničke poslove nam nije dostavila taj podatak. Mi dobijamo određene donacije u vidu obuka i materijalno-tehničkih sredstava za rad, kao što su  vozila i IT oprema. Takođe, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) nam pomaže u smislu upravljanja migracionim centrima - kazao je Laketa. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.