Dogovoreno formiranje energetskog tržišta zapadnog Balkana
BEOGRAD - Regionalno energetsko tržište zajedno će formirati Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, BiH i Crna Gora, dogovoreno je danas na regionalnoj konferenciji o obnovljivim izvorima energije.
Dogovoreno je i da pokušaju da pomognu jedni drugima i da rade na izgradnji novih energetskih objekata iz oblasti “zelene energije”.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare su učestvovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjedavajući Savjetu ministara Zoran Tegeltija, te premijeri Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, Albanije Edi Rama i Crne Gore Dritan Abazović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da predstoje velika ulaganja u oblast energetike i promjene u tom sektoru, reforme poput onih fiskalnih iz 2014. godine, jer je napredak u energetskom sektoru važno pitanje, ne samo za ovu zimu.
Vučić je, na pres konferenciji sa liderima regiona, nakon skupa o mogućnostima ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu, rekao da je zaključak razgovora da se ide na formiranje regionalnog tržišta, kako bismo jedni drugima pomagali.
-Za nas je ovo pitanje (energetika) od ključnog značaja, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. Zato radimo sa Norvežanima, od kojih smo dobili preporuke šta, kao Srbija, moramo da uradimo, koji su prioriteti - rekao je Vučić.
Ponovio je da je ogroman nivo investicija koje slijede u energetici, u zavisnosti od toga za koji se predlog odlučimo, svakako između 17 i 32 milijardi evra.
-Da bismo mogli da opstanemo, da imamo dovoljno gasa, struje, nafte dovoljno svega za funkcionisanje naše industrije i domaćinstava. To će biti razlog rasta, jer to je i prilika, uz sve problem - rekao je Vučić.
Predsjednik Srbije prenio je da su zaključci skupa da se ide formiranje regionalnog tržišta, „kako bismo pokušali jedni drugima da pomažemo, jer ne možemo svi da imamo sve“.
-Jedni drugima možemo mnogo da pomognemo i zajednički da obezbedimo budućnost. Ovo je pitanje od najvećeg značaja, ne samo za ovu, već i za sve zime koje predstoje, jer pitanje je kada će se i kako ratni sukobi završiti - rekao je Vučić.
On je primetio i da u zemljama regiona 30 godina nije bilo novih objekata, ali su izgrađeni gasovod dužine 402 kilometara, završava se termoblok u Kostolcu, što je sve, kaže, malo, nedovoljno i moraće dodatno da se radi i investira.
-Hvala prijateljima iz ''Otvorenog Balkana'', ali i svim drugima, posebno Norvežanima, na podršci i pomoći, jer se uzdamo u njihovo znanje, učimo od njih i to ćemo primeniti - rekao je Vučić.
Tegeltija: BiH želi jačanje saradnje
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da u BiH postoji snažan interes za jačanje saradnje u energetskom sektoru sa kompanijama iz Norveške, kao i otvorenosti za regionalnu saradnju, poručivši da oni koji u BiH pokušavaju da blokiraju izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” treba da shvate da to ne donosi nikome dobro.
Govoreći o obnovljivim izvorima energije, Tegletija je rekao da su u BiH svi svjesni značaja regionalne saradnje radi energetske bezbjednosti.
On je napomenuo da su Srbija i BiH pokrenuli zajednički projekat “Buk Bijela”, da su u ovom trenutku odvijaju pripremni radovi, ali da zbog nekih unutrašnjih nesporazuma u BiH nije završen proces izgradnje.
-Ove poruke o zajedničkim ulaganjima su jako dobre. Oni koji pokušavaju da blokiraju izgradnju „Buk Bijele“ treba da shvate da to ne donosi nikome dobro - rekao je Tegeltija.
Tegeltija je ukazao da BiH u ovom trenutku proizvodi više energije nego što joj je potrebno, ali da je neophodno postojeće proizvodne kapacitete modernizovati.
Podvukao je da se to posebno odnosi na termoelektrane koje su u 2021. godini proizvele 59,2 odsto neto proizvodnje električne energije u BiH.
Prema njegovim riječima, istovremeno je potrebno zadržati državno vlasništvo nad preduzećima za proizvodnju električne energije i omogućiti bezbjednost da se proizvedu dovoljne količine energije za tržište BiH.
-Potrebna su ulaganja u obnovljive izvore energije. Smatram da se treba raditi na principu javno-privatnog partnerstva - rekao je on.
Kada je riječ o saradnji sa norveškim kompanijama, Tegeltija je istakao da BiH ima neiskorištenog energetskog potencijala, a Norveška raspolaže znanjem, novim tehnologijama i mogućnostima finansiranja.
On je pozdravio interesovanje norveških kompanija i investitora za ulaganje u energetski sektor BiH, te pozvao na uspostavljanje saradnje sa energetskim kompanijama u BiH.
Tegeltija je rekao da postoji realna potreba zbog stabilnosti energetskog sistema, naročito sada u vrijeme svjetske energetske krize, za obnovom nekoliko blokova u termoelektranama kako bi im se produžio radni vijek i smanjilo zagađenje, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Predsjedavajući Savjeta ministara kaže da su Republika Srpska i Federacija BiH, u procesu usvajanju seta zakona koji su usmjereni na energetsku tranziciju ka čistoj energiji, što pokazuje jasno opredjeljenje BiH za prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
On je rekao da su vjetroelektrane i solarne elektrane u prošloj godini proizvele tek 2,6 odsto neto proizvodnje električne energije u BiH, te da u ovoj oblasti postoji značajan prostor za dodatna ulaganja.
Predsjedavajući Tegeltija je rekao da energetske kompanije u BiH u narednom periodu planiraju značajna ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta u okviru ključnih strateških ciljeva, i to bezbjednosti snadbijevanja, cjenovne prihvatljivosti i ekološke održivosti.
Izaslanik premijera Norveške Andreas Eriksen je rekao da je zajednički izazov da se obezbijede sigurniji izvori energije u vrijeme neizvjesnosti i da se mora odmah djelovati.
On je rekao da će Norveška pomoći kako “zelena energija” može podstaći energetsku tranziciju u čitavom regionu, te da predstoji puno posla na ostvarenju ovih planova u energetskoj tranziciji i prekograničnoj saradnji.
Premijer Crne Gore Dritan Abazović je rekao da je opšte očekivanje da se ide na izgradnju energetskih objekata iz “obnovljivih izvora energije”.
-Rast privrede u regionu usloviće mnogo veću potrošnju. Želimo da radimo zajedno i moramo više pažnje da obratimo kako zajednički da nastupamo prema trećim tržištima i da vidimo kako se zajednički projekti u interesu svih građana zemalja zapadnog Balkana mogu implementirati na ovom prostorima - rekao je Abazović.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski je rekao da su zemlje regiona predstavile svoje strateške ciljeve, te da je ovo prilika da se iskoriste mogućnosti “zelene energije”, ali i da se razvije region kao mjesto stvaranja te energije.
-Teška zima je pred nama, ali sam siguran da ćemo, uz solidarnost i saradnju, uspjeti da prevaziđemo te izazove - rekao je Kovačevski, te pozvao investitore da ulažu u zemlje zapadnog Balkana.
Premijer Albanije Edi Rama je rekao da je na zemljama regiona da nastupaju regionalno na energetskom tržištu i imaju snažnija partnerstva sa privatnim sektorom i bolji pristup finansijskom tržištu.
U nastavku skupa na panelu popodne će učestvovati i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
