Dodik: EU treba ohrabriti zemlje zapadnog Balkana, a ne nametati rješenja

"Govorio sam da EU ima mnogo izazova i nije više primamljiva kao prije 10, 15 godina. Sa EU treba da se radi, ali ona mora da omekša i ohrabri zemlje zapadnog Balkana, a ne da nam nameće rješenja", rekao je Dodik.

On je naglasio da je na sastanku govorio i o situaciji i izazovima u BiH.

"Rekao sam da je BiH kolonijalna zemlja pod upravom stranaca. Čuli smo i neke koji smatraju da je status još gori. U BiH nema odgovornosti, nego imamo kvazi visoke predstavnike koji su nelegalni i nelegitimni sa ovlaštenjima koja nisu dobili i u suštini načinili su veći problem u BiH", rekao je Dodik.

On je podsjetio da u BiH nema konsenzusa o NATO-u, dok o članstvu u EU još postoji.

Dodik je naveo i da je na sastanku bilo riječi i o sukobu u Ukrajini za koji je većina rekla da je agresija Rusije.

"Rekao sam da nije riječ o agresiji na Ukrajinu, nego o specijalnoj operaciji Rusije. Mi ne bi trebalo da se u ovo uključujemo i naveo sam da sam uvijek bio protiv sankcija Rusiji i da ih BiH nije uvela. Rusiju treba gledati kao partnera i to će u budućnosti činiti i sama EU", rekao je Dodik i ponovio da je najbolje ostati neutralan.

On je napomenuo da će Srpska i BiH pokušati dobro sarađivati sa EU i Rusijom.

"Poručujemo EU da nismo spremni biti podanici njihove politike. Kada mislimo da njihova politika nije u skladu sa našim interesima jasno ćemo reći. Bio sam u manjini, pa i u odnosu na članove Predsjedništva BiH kada je bilo riječ o ovom temama", rekao je Dodik.

On je istakao da je ovakav format razgovora dobar i da se nada da će biti nastavljen jer pruža priliku za razgovor i viđenje situacije drugih političkih predstavnika i predstavnika zemalja zapadnog Balkana.

Dodik je ponovio da Kristijana Šmita, za koga je rekao da je ilegalan, treba udaljiti iz BiH kako bi se zemlja vratila u ustavne okvire, a da stvari treba da rješavaju narodi.

"Neke reforme su urađene nasiljem visokih predstavnika i dijelom EU. Govorio sam šta bi bilo dobro da BiH bude stabilizovana i da se očuva mir, što je primarno", rekao je Dodik.

On je istakao da je neophodno sačuvati mir u BiH, da odu stranici i strane sudije Ustavnog suda BiH, te da BiH pristupi "Otvorenom Balkanu".

Dodik je napomenuo da je na sastanku rekao i da BiH očekuje od Evrope značajniju finansijsku podršku u narednih pet godina.

"Kada stabilizujemo prilike onda možemo razgovarato o reformama. EU će primiti sve i nespremnu BiH ako ocijeni da je to primarno. To je uradila i za Ukrajinu, mimo bilo kakvih kriterijuma. Ako je rat kriterijum, onda je BiH trebalo primiti prije 30 godina. BiH bi mogla doboti kandidatski status, pa možda i članstvo u EU ako odluči EU", rekao je Dodik.

On je naveo da nije protiv toga, ali ako se bude odugovlačilo, Repbulika Srpska mora da bira svoj put. "Za Republiku Srpsku ne odgovara EU koja nameće rješenja koja nisu ustavna. Međutim, i u EU imamo prijatelje koji dobro razumiju naš status", zaključio je Dodik.

Dodika zagrlili srdačno i Pahor i Milanović

Slovenački i hrvatski predsjednik Borut Pahor i Zoran Milanović, koji je zajedno dočekali učesnike današnjeg samita Brdo-Brioni, srdačno su se zagrlili sa Miloradom Dodikom.

Samit na Brdu-Brioni završen je bez usvojene deklaracije, ali s pozivom Evropskoj uniji da se BiH dodijeli status kandidata do kraja ove godine.

Na snimku koji je objavila sarajevska N1 tv. prvi im je prišao predsjedavajući Predsedništva BiH Šefik Džaferović sa kojim su se Pahor i Milanović samo pozdravili.

Milanović se rukovao sa Džaferovićem i veoma kratko, u prolazu, sa Željkom Komšićem, dok je Dodika zagrlio.

Pahor je Džaferoviću pružio ruku, a zagrlio je i Dodika i Komšića.

Njemački ambasador dolazi za provodi malicioznu politiku nad Srbima

Dodik je naveo da odluku o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH nije mogao da prihvati jer unaprijed zna da on dolazi da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom.

Dodik je ukazao da zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju Republike Srpske, i da on, kao legitimni predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, ne može prihvatiti imenovanje ambasadora za kojeg unaprijed zna da dolazi da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom.

Dodik je to, između ostalog, naveo u izjavi o proglašenju odluke o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

Izjava je objavljena na sajtu Narodne skupštine Republike Srpske. O prijedlogu odluke o potvrđivanju ove izjave izjasniće se paralament Srpske.

Dodik je naveo da su na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH 2. septembra za tu odluku bili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, a da je on, kao srpski član Predsjedništva BiH, izabran sa teritorije Republike Srpske, glasao protiv, jer smatra da je destruktivna po vitalne interese Srpske.

On je obrazložio da je Članom 5 stav 3. Ustava BiH i članom 42. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva BiH može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes sa teritorije sa koje je izabran.

"Republika Srpska, koju predstavljam u tročlanom kolektivnom tijelu Ustavom nazvanom Predsjedništvo BiH, bori se za očuvanje i dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na tom putu smo usamljeni", navodi Dodik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.