Djeca žrtava rata zaslužuju konkretnu, a ne simboličnu pomoć

Marijana Miljić Bjelovuk
Djeca žrtava rata zaslužuju konkretnu, a ne simboličnu pomoć

BANjALUKA - Iznos mjesečne naknade koju bi u Republici Srpskoj trebalo da primaju lica koja su kao maloljetnici u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine ostala bez oba roditelja ne smije biti simboličan. Onih koji imaju takav status nema puno, a neki od njih su u međuvremenu postali i socijalni slučajevi.

Ovu poruku šalju iz Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila i to nakon što je učinjen prvi korak da se licima koja su bila maloljetna za vrijeme ratnih dejstava, a izgubila su oba roditelja, omogući mjesečna naknada.

Idući korak na ovom putu treba da uradi Vlada Srpske jer ju je Kolegijum Narodne skupštine RS zadužio da izmjenama i dopunama propisa uredi status lica koja su kao maloljetnici izgubila oba roditelja od 1992. do 1995. godine i to na način da im bude omogućeno ostvarivanje prava na mjesečnu naknadu i druga prava po osnovu tog statusa.

- Ova inicijativa potekla je prošle godine i to upravo od nekoga ko je takvog statusa, odnosno ko je u ratu izgubio i oca i majku. Sada je nezgodno govoriti i kalkulisati koliko je takvih lica koja u ratu nisu imala punih 18 godina, a izgubila su oba roditelja. Tačan broj znaćemo tek nakon javnog  poziva ili ćemo na neki drugi način utvrditi koliko ih ima - kazala je “Glasu” predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac.

Pretpostavka je, dodaje, da ljudi sa tim statusom nema mnogo u Republici, ali navodi da bi se izdvajanjem novca za njihova mjesečna primanja donekle priznala žrtva koju su podnijeli u toku i nakon rata.

- Mnogi od njih, koji nisu uspjeli da se snađu na životnim putevima, postali su socijalni slučajevi. Postoje i oni koji čak nemaju riješeno ni stambeno pitanje, a prava na penziju i invalidninu izgubili su sa navršenih 26 ili, još gore, sa 18 godina ako nisu nastavili školovanje. Takođe, neki od njih  danas se bore sa mnogim zdravstvenim problemima - navodi Graorčeva.

Naglašava da naknada koju bi trebalo da dobiju ne smije biti minimalna.

- Ako ćemo tako raditi, onda nismo ništa napravili. Zamislite nekoga ko nema posao i krov nad glavom. Pa, njemu ništa nećemo riješiti davanjem neke simbolične naknade - kazala je Graorčeva.

Dobro je, navodi ona, da su nadležni i nakon dugo godina od završetka rata prepoznali potrebu da se ovakvim licima pomogne.

- Nadamo se da nećemo dugo čekati da sve ovo zacrtano ugleda svjetlo dana. Teška je i pomisao da su djeca onih koji su dali život za Republiku danas socijalni slučajevi, a tek možete zamisliti kako je njima. Ne smiju biti zaboravljeni. Oni su zaista ostali sami, postali su i otac i majka sebi. Postali su, jednostavno, neko ko je morao rano da odraste  - zaključila je Graorčeva.

Na adresi Vlade RS navode da su upoznati sa zaključkom Narodne skupštine.

- Republika mora pokazati brigu za tu kategoriju ljudi. Saglasan sam sa svim zacrtanim u zaključku. Ne vjerujem da takvih lica koja su izgubila oba roditelja, a bila su maloljetna u vrijeme ratnih dejstava, ima mnogo - kazao je “Glasu” ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić.

Hitno djelovati

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila navode da je novac za mjesečnu naknadu licima koja su u ratu ostala bez oba roditelja potrebno planirati u budžetu za iduću godinu.

-  S obzirom na to da nam je do kraja godine ostalo nešto više od dva mjeseca, teško je očekivati da se na tom planu nešto uradi za ovu godinu, ali hitno je potrebno planirati novac za te namjene u budžetu za 2025. godinu. Lica koja imaju ovakav status ne smiju više čekati niti jednu godinu da bi dobila pomoć Republike - navode u ovoj organizaciji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana