Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH: Novi zakon napisan, na potezu Savjet ministara

Radna verzija tog zakonskog akta urađena je i proslijeđena nadležnom ministarstvu prije nekoliko mjeseci, ali još nije razmatran na sjednici Savjeta ministara, kazao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić.

On je u intervjuu za “Glas Srpske” naveo i da je nivo zaštite ličnih podataka u BiH niži, ne samo u odnosu na zemlje EU, nego i na okolne države, ali i dodao da su lični podaci u skladu sa tehnološkim napretkom sve češće meta zloupotreba.

- Došlo je i do razvoja vještačke inteligencije, koja obrađuje naše lične podatke, ne pridržavajući se zakona ili načela koji su propisani po pitanju zakonitosti, svrhe i svega ostaloga - kazao je Reljić. 

GLAS: Šta je sa zakonom o zaštiti ličnih podataka? Da li se išta radi na njegovom donošenju?
RELjIĆ: Zakon o zaštiti ličnih podataka je trebalo da bude donesen još prije pet godina kada je trebalo da uskladimo naše zakonodavstvo sa evropskim. To su uradile sve okolne države, osim Crne Gore. 

GLAS: Da li je bilo ikakvih razgovora na tu temu u prethodnom periodu?
RELjIĆ: Formirana je nova radna grupa i ona je završila svoj posao. Tako da se nacrt zakona nalazi u Ministarstvu civilnih poslova BiH, oni su ovlašćeni predlagač tog zakonskog akta. 

GLAS: Kada je radna grupa završila svoj posao i zašto se taj zakon još nije našao na sjednici Savjeta ministara? 
RELjIĆ: Ne znam šta je razlog. Radna grupa je svoj posao završila prije par mjeseci i proslijedila dokument na adresu Ministarstva civilnih poslova. 

GLAS: Šta je prema Vašem mišljenju bio okidač da donošenje tog zakonskog akta kasni već pola decenije? 
RELjIĆ: Ima više razloga zašto ovaj zakon nije usvojen. On prvo propisuje viši nivo zaštite ličnih podataka. Sama činjenica kada se propisuje viši nivo, stvara se i više obaveza. Tu ćemo imati i politike privatnosti, imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka, uvođenje prava na zaborav i milionske novčane kazne. Cilj zakona je da preventivno djeluje na učinioce, odnosno eventualne prekršioce u oblasti zaštite ličnih podataka. 

GLAS: Dakle, i te visoke kazne su usklađene u novom zakonu sa evropskim propisima.
RELjIĆ: Agencija smatra da treba da imamo potpunu usklađenost što se tiče iznosa upravne novčane kazne po Generalnim propisima o zaštiti podataka Evropske unije (EU General Data Protection Regulation - GDPR). Takođe, mi ovaj novi zakon usklađujemo i sa takozvanom policijskom direktivom, jer BiH nema sporazum sa Evrodžastom, organom EU zaduženim za saradnju u oblasti pravosuđa. Mi nemamo sporazum potpisan zato što nismo implementirali tu policijsku direktivu u naš pravni sistem. 

GLAS: Koliko će iznositi te kazne?
RELjIĆ: One će biti milionske. Navešću jedan primjer. Imate obradu ličnih podataka na internetu, “Guglu”, na poznatim pretraživačima i sajtovima. I sada neko želi da skine te podatke, jer je utvrđeno da su netačni. Zbog toga trebaju te visoke kazne, upravo zbog takvih slučajeva. Bilo bi zaista smiješno izreći novčanu kaznu tim subjektima koji imaju milijarde maraka neku od 10.000 KM. Tako je to i u drugim državama. Propisana je mogućnost da se mogu izreći te kazne. Naravno, Agencija neće potezati za tim kaznama osim u slučaju kada bude primorana. 

GLAS: Kakav je uopšte sada nivo zaštite ličnih podataka građana? 
RELjIĆ: Nivo zaštite je niži, ne samo u odnosu na zemlje EU, nego i na okolne zemlje. Došlo je do velikog tehnološkog napretka, krenulo se u proces digitalizacije i sada imamo mnogo više podataka koji se obrađuju svakodnevno u odnosu na raniji period. U međuvremenu je došlo i do razvoja vještačke inteligencije, koja obrađuje naše lične podatke, ne pridržavajući se zakona ili načela koji su propisani po pitanju zakonitosti, svrhe i svega ostaloga. 

GLAS: Gdje je najizraženija zloupotreba ličnih podataka? 
RELjIĆ: Najizraženija je u ovom svijetu digitalizacije, to je video-nadzor. Mi nemamo apsolutno dovoljno kadrova da pokrijemo toliko video-nadzora. Dobijamo toliko predmeta da je to nevjerovatno. Sledeći će vjerovatno biti vještačka inteligencija i obrada podataka tim putem. EU je prije mjesec dana donijela uredbu u kojoj je akcenat stavljen i na vještačku inteligenciju, a mi ako želimo koliko-toliko da uhvatimo korak sa tim trebalo bi u ovom novom zakonu da implementiramo i GDPJ, političku direktivu i konvenciju 108+, koju smo ratifikovali. Obavezni smo to da uradimo ako želimo da podignemo nivo zaštite. To je vjerujte Sizifov posao. Teško je danas u ovom svijetu digitalizacije izboriti se sa svim tim obradama koje nisu zasnovane na zakonu.

Haotično stanje 

GLAS: Kakvo je stanje u Agenciji za zaštitu ličnih podataka?
RELjIĆ: U veoma teškoj situaciji smo. Imamo isti broj zaposlenih koji smo imali kada je broj predmeta bio tri, četiri puta manji. Pored toga mnogi službenici odsustvuju iz opravdanih razloga. Trenutno imamo svega devet ljudi koji rade za cijelu BiH. Nama u jednoj kancelariji radi pet inspektora. Gdje je tu privatnost kada vi dođete da prijavite nešto? Jednostavno nema uslova za rad. Ako se misli dobro svim građanima u ovoj zemlji moraju biti unaprijeđeni rad i sami uslovi u Agenciji. Pored toga nakon usvajanja novog zakona dobićemo oko 20 novih ovlašćenja. Ko će to raditi?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.