Danijel Egić, za „Glas Srpske“: Pravo na borački moguće ostvariti već od 1. oktobra

- Svi borci od prve do sedme kategorije sada imaju pravo na ovaj dodatak. Do sada su ga dobijali samo oni koji su imali više od 60 godina, ali je to promijenjeno i tu starosnu granicu smo spustili na 45 godina. Uzimaće se u obzir broj mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava te množiti sa 2,2, odnosno tri marke. Šta to znači: oni koji, recimo, sada podnesu zahtjev, već od 1. oktobra, pa do kraja ove godine, ostvariće pravo na dobijanje mjesečnog boračkog dodatka po koeficijentu 2,2, a nakon toga tri marke. Ovdje treba da pojasnimo još jednu vrlo bitnu stvar, ljudi koji možda imaju određeni broj mjeseci učešća u ratu, a nisu bili u zoni borbenih dejstava, neće moći ostvariti ovaj mjesečni borački dodatak. I to je nešto što mnogi nisu shvatili - istakao je Egić.

GLAS: Koliko bi ljudi, bivših boraca, moglo biti obuhvaćeno ovim dodatkom, te da li možete pojasniti samu proceduru?

EGIĆ: Prema našim podacima, radi se o oko 190.000 ljudi od prve do sedme kategorije. Kada je u pitanju sama procedura, neophodno je popuniti zahtjev i zajedno sa kopijom lične karte i tekućeg računa predati na mjestima na kojima će biti vršen njihov prijem. O ovim zahtjevima će se odlučivati nakon što od strane Vlade Srpske bude donesena uredba. Bez obzira na to, svi oni koji, recimo, tokom ovog mjeseca predaju zahtjev, već od narednog ostvaruju to pravo.

GLAS: Da li je pored zahtjeva i lične karte još nešto potrebno, recimo rješenje o kategorizaciji?

EGIĆ: Oni koji su to već uradili, nemaju potrebe jer su već u sistemu, a oni koji kojim slučajem nisu, to mogu uraditi, odnosno saznati na licu mjesta prilikom predaje zahtjeva.

GLAS: Da li postoji rok za podnošenje ovih zahtjeva?

EGIĆ: Ne postoji, ali ljudi treba i da znaju, a što sam već pomenuo, da kada ovaj zahtjev podnesu, već narednog mjeseca mogu to pravo ostvariti. To je isto i kada predate za dobijanje penzije. Ima mnogo posla, pogotovo jer se sve iz korijena mijenja, ali vjerujem da ćemo ga uspješno završiti.

GLAS: Jednom prilikom ste rekli kako niste bili za ovu opciju, odnosno prijedlog Boračke organizacije. Zašto?

EGIĆ: Nisam, jer sam smatrao da se 150 miliona maraka, koliko će se na godišnjem nivou izdvajati za isplatu ovog mjesečnog boračkog dodatka, moglo bolje upotrijebiti, recimo za stambeno zbrinjavanje ili pomoć najugroženijim boračkim porodicama. Napomenuo bih da Srpska ima čak četiri-pet puta veća izdvajanja za boračke kategorije od svih zemalja u okruženju. Primjera radi, ona u FBiH na godišnjem nivou iznose oko 50 miliona. Mi ćemo, s druge strane, od naredne godine, pored postojećih 80 miliona, izdvajati i dodatnih 150. Mislim da smo čitavu ovu priču u vezi sa borcima jako razvodnili.

GLAS: Možete li pojasniti?

EGIĆ: Smatram da imamo mnogo većih problema koje smo možda mogli riješiti svim ovim novcem. Možda je, kada se razmatralo uvođenje ovog mjesečnog boračkog dodatka, trebalo razmotriti uvođenje određenog cenzusa, o čemu je već govorio premijer Radovan Višković. Recimo, šta će meni borački dodatak ako sa ministarskom platom mogu normalno živjeti? Ili, recimo, šta će on nekome ko radi u banci, opštini...? Taj novac smo trebali dati onima kojima je stvarno potreban kako bi se poboljšao njihov materijalni status. Mislim da bismo sa 35 miliona mogli riješiti stambeno zbrinjavanje svih koji su konkurisali po uredbi iz 2019. godine. Da zaključim, mislim da smo na ovaj način ostavili mnoge ljude u nezavidnom položaju, a dajući ovaj borački dodatak i onima kojima nije najpotrebniji. 

GLAS: Ono što je takođe aktuelno jeste da su predstavnici pet granskih sindikata, koji predstavljaju radnike u javnoj upravi, najavili proteste za 29. septembar, jer tvrde da Vlada RS nije ispoštovala potpisani sporazum od polovine prošle godine? Smatrate li da je izlazak na ulicu radnika u javnom sektoru opravdan?

EGIĆ: Smatram da nije. Mislim da je Vlada Republike Srpske ispunila sve ono što je u prethodnom periodu bilo dogovoreno i potpisano. Zaključak je bio da, ukoliko dođe do rasta prihoda u budžetu, bude napravljena analiza, te da se vidi i procijeni da li je to i moguće i pod kojim uslovima. Ministarka finansija Zora Vidović je nedavno saopštila da se budžet ne puni onim tempom koji bi mogao da omogući tako nešto, jer bi bila ugrožena fiskalna stabilnost Srpske.

GLAS: Do kraja ove godine trebalo bi da počnu pregovori u vezi sa iznosom najniže plate u Srpskoj za iduću godinu. Očekujete li žučnu raspravu?

EGIĆ: Mislim da će biti mnogo problema i žučnih rasprava. To je teška tema. Vlada Republike Srpske i predstavnici sindikata su pripremili radne timove koji bi trebalo da otpočnu razgovore na ovu temu. Unija poslodavaca, međutim, nešto odugovlači s tim. Nisu pokazali baš neku volju da se o ovome pregovora i dogovara. Ono na čemu Vlada insistira jeste da se naprave opšti kolektivni ugovori, dok oni imaju mišljenje kako bi o tome trebalo pregovarati pojedinačno, po granama privrede. Pred nama je sindikalno vruća jesen.

Solidarnost

GLAS: Plate radnika u privredi su mnogo manje nego u javnom sektoru. Da li će uslijediti neke mjere koje bi omogućile rast plata u privredi?

EGIĆ: Radi se, takođe, o još jednoj ozbiljnoj i gorućoj temi. Mislim da zahtjevi domaćih poslodavaca da se povećaju kvote za “uvoz radnika” nije rješenje. Kako bi se spriječio ili smanjio odlazak radnika, neophodno je da se povećaju plate u realnom sektoru. Ne može neko da radi, u današnjim okolnostima, za samo 700 ili, recimo, 800 maraka. Vlada je u prethodnom periodu uradila mnogo kako bi pomogla domaćim preduzećima i stimulisala rast plata. Mislim da poslodavci sada moraju pokazati više patriotizma i socijalne solidarnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.