Da li je politika proširenja izgubila svaki smisao?
SARAJEVO - Potez Evropske unije, koja je započela pristupne pregovore sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Moldavijom i Ukrajinom, dok smo mi i dalje na listi čekanja, govori o politici evropskih zvaničnika prema BiH. Na polju proširenja vlada konfuzija i domaće vlasti mogu očekivati nove uslove koji će biti postavljeni pred njih.
Poručili su to juče ministri i analitičari nakon što je EU objelodanila da je započela pristupne pregovore sa četiri zemlje, među kojima je i Ukrajina u kojoj bjesni rat.
Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić naveo je da je sit zahtjeva i uslova koje EU stalno postavlja pred BiH.
- Njima je potpuno jasno da BiH može biti koliko-toliko uređena zemlja ako bude dio EU - istakao je Nešić navodeći da ga niko ne može ubijediti da su Ukrajina u kojoj bjesni rat i Moldavija ispred BiH.
Sličnog stava je i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir koji smatra da se proces proširenja EU vodi na ideološkoj matrici i da nema nikakve veze sa stvarnim stanjem u zemlji koja treba da pristupi Uniji.
Budimir je rekao da se više ne može tražiti nikakva logika u procesu proširenja i da na taj zaključak upućuje činjenica da se Ukrajina i Moldavija nalaze na listi za proširenje ispred BiH.
On je ukazao da su Moldavija, te Ukrajina, koja je trenutno u najvećem ratu koji se vodi poslije Drugog svjetskog rata na teritoriji istočne Evrope, bolji kandidati od BiH koja je, uz sve političke probleme, stabilna i bez bezbjednosnih izazova.
- To govori da se sav proces proširenja vodi na ideološkoj matrici i da nema nikakve veze sa stvarnim stanjem u zemlji koja treba da pristupi Uniji - rekao je Budimir.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja rekao je da izjava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen pokazuje da dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH nije značilo ništa.
- To je čisto politička izjava da se pokaže da oni ostaju na tom tragu, ali ako nema konkretnog traga, kamena temeljca, datuma i činjenica, sve to ostaje za slobodno tumačenje od strane evropskih institucija, prije svega Evropskog savjeta, ali i drugih. Veliko je pitanje koliko će to trajati. Ono što bi trebalo za Srbiju biti izvjesno prolongirano je za 2028, ali i koliko poslije toga još, niko ne zna - kazao je “Glasu” Šolaja i dodao da se ni u BiH sve reforme i transformacije ne sprovode onako kako bi trebalo da bi se što prije stiglo do EU.
Šolaja je naglasio i da domaće vlasti mogu da očekuju nove uslove koji će biti postavljeni pred njih.
- To će se sigurno dogoditi. Izvjesno je da će prioritet biti na onoj istočnoj strani, odnosno Ukrajini, Gruziji i Moldaviji, gdje im je to geopolitički više potrebno. EU se tu ponaša više kao politička organizacija - zaključio je Šolaja.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navela je da je EU započela pristupne pregovore sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Ukrajinom i Moldavijom, te da bi BiH mogla da bude sljedeća na redu. Evropska unija je još u martu ove godine donijela odluku da otpočnu pristupni pregovori sa BiH o pristupanju tom bloku, ali tačan datum otpočinjanja pregovora do danas nije određen.
Novi komesar
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ukazala je na značaj integracije zapadnog Balkana u EU i poručila da će imenovati novog komesara EU za proširenje koji će biti posvećen tom pitanju jer proširenje u novom sazivu EK mora da bude “posao sa punim radnim vremenom koji omogućava nepodijeljenu pažnju”.
- Ako je učiniti Evropu ekonomski konkurentnom i sposobnom da se brani, ako je to naš osnovni cilj, onda integraciju zapadnog Balkana u EU vidim kao kritično važnu. U doba geostrateških rivalstava veća EU daje nam jači glas u svijetu - rekla je Fon der Lajenova na Bledskom strateškom forumu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
