Da li je opravdan strah berzanskih mešetara zbog rastućih rizika na Bliskom istoku
BEOGRAD - Napad Irana na Izrael nije imao veći uticaj na rast cijena sirove nafte, čak je nešto pala, ali u slučaju eventualnog žešćeg odgovora Tel Aviva i većeg sukoba između ove dvije države, sigurno bi došlo do nove eksplozije na naftnom tržištu koja bi vrijednost "crnog zlata" mogla gurnuti na više od 100 pa čak i 120 dolara po barelu, odnosno vratiti na nivo s početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.
Kaže ovo za "Glas Srpske" ekspert za naftno i gasno tržište iz Beograda Vojislav Vuletić, objašnjavajući kako bi taj otvoreni sukob Izraela i Irana sigurno imao nesagledive posljedice po transport "crnog zlata" sa Bliskog istoka - ključnog regiona za proizvodnju nafte.
CNN je jutros javio da je Izrael izveo napad na teritoriju Irana, a iranska državna televizija prenijela je da su uništena tri drona iznad Isfahana, nakon što je aktiviran sistem protivvazdušne odbrane.
Prema njegovim riječima, u tom slučaju bi gotovo izgledno došlo do zatvaranja Hormuškog prolaza, najprometnijeg svjetskog kanala za transport ovog energenta. Ostvari li se to, a Iran je i u nekom ranijem periodu prijetio tim scenarijem kao moćnim geopolitičkim oružjem, Vuletić smatra da bi cijene sirove nafte na svjetskom tržištu sigurno skočile za 20 do 30 odsto u veoma kratkom periodu.
Ipak, smatra da SAD neće dozvoliti takav rasplet događaja, odnosno da će učiniti sve da Izrael odvrate od veće odmazde koja bi mogla prerasti u otvoreni rat sa Iranom.
- Americi nikako ne odgovara visoka cena nafte, zbog čega verujem da će sve uraditi da ne dođe do rata između Irana i Izraela, a samim tim i nestašice nafte, odnosno prekida transportnih ruta. Oni se i dalje bore sa visokom inflacijom koju nikako ne uspevaju da pobede. Možda bi to i podržali, da nisu u velikim finansijskim problemima. Sve zemlje G7 su već pozvale na uzdržanost, ali je i iz Vašingtona jasno poručeno da neće biti deo bilo kakve izraelske ofanzive na Iran. Podsetio bih da su iz SAD u nekoliko navrata upozorili i samu Ukrajinu da više ne gađaju ruske rafinerije, jer je to dovodilo do promena cena - kaže Vuletić, dodajući da je ovaj moreuz jedno od najjačih oružja koje Iran može da primijeni u eventualnom obračunu sa zapadnim svijetom te da su toga svjesni i u samom Vašingtonu.
Kao geopolitičku igru gleda i na najave da bi SAD pa i zemlje Evropske unije mogle uvesti sankcije Iranu. Navodi da je Zapad svjestan da bi neki novi embargo na iransku naftu prvo doveo do deficita "crnog zlata" na Dalekom istoku, nakon čega bi te zemlje bile primorane da se snabdijevaju iz izvora koje trenutno koriste Evropa i ostatak svijeta.
- Svedoci smo da je barel nafte ponovo pao ispod 90 dolara i mislim da će u tim nekim granicama i ostati. To što se ponekad namerno dižu tenzije i šire strahovi iz njega najviše profitiraju berzanski mešetari, koji na sve ovo gledaju kao na unosnu poker igru - poručio je Vuletić.
Ključna tačka
Hormuški moreuz nalazi se između Irana i poluostrva Musandam, eksklave Omana okružene Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Širina pomorskog puta na najužem mjestu je 39 kilometara, a pripada teritorijalnim vodama Irana i Omana.
Otprilike petina svjetske potražnje za naftom i petina cjelokupnog tečnog prirodnog gasa (LNG) prolazi kroz njega.
Tokom prošle godine kroz ovaj moreuz dnevno je prolazilo oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata. Katar, najveći svjetski izvoznik LNG-a, transportuje gotovo sav svoj tečni gas kroz ovaj moreuz, što predstavlja 20 odsto globalne proizvodnje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
