Cvijanović: Mora se znati bezbjednosna istorija migranata

Cvijanovićeva je istakla da je veliki problem u smislu identifikacije migranata koji su opasni za bezbjednost jer neke države neće da sarađuju na tom planu.

“Ne može Srpska sama da se nosi sa takvim problemom ako na nivou BiH, koja je zadužena za granice i ova pitanja, šalje mnogo problematičnih poruka, a o čemu je na sjednici Predsjedništva BiH govorio i bivši ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić. Dakle, imamo pristup o kome je on govorio i drugi koji zastupa politika SDA koja se ne suprotstavlja stvarima kojima bi se suprotstavila svaka normalna zemlja. To vuče korijene iz ratnog i poratnog perioda kada su mnogi sa tih /islamskih/ prostora učestvovali u proteklom ratu, naselili se u BiH nakon njega, učestvovali u terorističkim aktima širom svijeta... To je ozbiljan problem”, ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je veoma važno što je Republika Srpska pravovremeno donijela odluku da se na njenoj teritoriji ne mogu praviti sabirni ili prihvatni centri za migrante gdje bi se oni zadržavali duže vremena.

“Naša podrška može biti samo humanitarnog karaktera, što znači da im se obezbijedi hrana, voda i slično i da se nakon toga transportuju na neke druge destinacije. Da tada nismo donijeli tu odluku, vjerovatno bismo sada imali probleme koje ima lokalno stanovništvo na mjestima gdje se migranti smještaju, od osjećaja nesigurnosti zbog međusobnih tuča migranata, ranjavanja...”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da Srpska ipak nije izolovana od migrantske krize, jer je to problem koji je prisutan u regionu i šire. “Mi ne možemo biti izolovani od takvog problema, ali važno je što ne dozvoljavamo da se oni smještaju na područje Republike Srpske”, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, simptomatično je da je među migrantima u posljednje vrijeme sve manje unesrećenih porodica, žena i djece, a sve više mladih muškaraca i onih u najboljim godinama života.

Predsjednik Srpske je rekla da stručnjaci za bezbjednost iz toga veoma lako izvlače zaključke govoreći da u tom pogledu treba postojati posebna pažnja.

Sve što se tiče migranata, naglasila je Cvijanovićeva, je veoma zabrinjavajuće posebno ako se ima u vidu da se na nivou BiH ne rade neki poslovi koji bi trebalo da se rade.

“Takđe i zemlje EU zatvorile su svoje granice za migrante. Ono što brane u svoj zemlji, ovdje se toleriše, što je nedopustivo. Problem migranata je veoma ozbiljan zbog čega bi svi trebalo da budemo zabrinuti, jer sve što se tiče migranata treba da brine”, ocijenila je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske, dodavši da je problem veoma ozbiljan.

Govoreći o radu Ustavnog suda BiH i odlukama o vojnoj imovini, Cvijanovićeva je rekla da republičke institucije koriste pravne instrumente koji su joj na raspolaganju kako bi bila zaštićena imovina Srpske.

“Očito je da je ovdje na sceni uzurpacija i otimačina određenih nadležnosti cijeli niz godina, a onda se zašlo na teren imovine, vlasništva jer je to jedan od osnovih mehanizama da razvlastite entitet. Ono što je još problematično jeste da niko ne reaguje što neki Ustavni sud umjesto da poštuje Ustav, radi mimo Ustava i ustavnosti. Posebno iritira i činjenica sa aspekta kredibiliteta i autoriteta tog suda da stranci donose odluke u jednoj domaćoj instituciji, kao i to da su na liniji onoga što su bošnjački politički ciljevi i zajedno s njima većinski donose odluke”, naglasila je Cvijanovićeva.

Komentarišući sastav Centralne izborne komisije BiH /CIK/ i pomjeranje termina lokalnih izbora u BiH, Cvijanovićeva je upitala na osnovu čega i zašto su pomjereni izbori, gdje to piše u Ustavu, zakonu i da li imaju pravo da to odluče?

“Ustavni i Sud BiH sigurno mogu potvrditi da ovakav CIK, koji je sam po sebi upitan, nema pravo da mijenja termin održavanja izbora, i to nema veze sa političkim partijama”, ponovila je Cvijanovićeva, naglasivši da bi svaki građani trebalo da se zapita da li je normalno da neko izabran mimo procedura i konkursa bude član CIK-a i donosi takve odluke.

Ona je dodala da su članovi CIK-a problematizovali i pitanje budžeta i rečeno je da se taj novac može da obezbijedi, pa su problematizovali i pitanje korona pa je rečeno da neke države i sada organizuju izbore.

“To nije objašnjanje i vi ne možete sada da propisujete kako će biti u oktobru. Možda će biti bolje, a možda gore. To ćemo vidjeti, ali sama ta konstrukcija u vezi sa CIK-om i novih članova koji su kao političke figure ubačeni na mjesta koja moraju da budu apsolutno apolitična i profesionalna mi smo dobili ljude koji nisu ni apolitični ni profesionalni, već su veoma politični i politički postavljeni tamo”, konstatovala je predsjednik Republike.

Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Cvijanovićeva je naglasila da je situacija veoma komplikovana i da ti problemi nisu korisni ni za jednu ni za drugu stranu.

“Racionalan dijalog bi moga da razriješi tu situaciju. Željela bih da se situacija stabilizuje i da se niko ne osjeća ugroženim, ali je potrebno dosta iskrenog dijaloga”, zaključila je Cvijanovićeva.

Srpska imala najmanje otpuštenih radnika za vrijeme epidemije

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je Srpska, statistički posmatrano, u odnosu na zemlje u okruženju i Federaciju BiH imala najmanje ljudi koji su u periodu virusa korona ostali bez posla ili privremeno ostali bez radnog angažmana.
Cvijanovićeva je naglasila da je uloga institucija Srpske bila da u toj krizi postavlja ciljeve i na analitički način prati njihovu realizaciju i efekte.

“Vjerujem da su ti efekti i veći nego u zemljama u okruženju i u FBiH jer smo mogli statistički pratiti i vidjeti da smo imali u suštini neki najmanji broj ljudi koji su u ovom periodu ostali bez posla ili su privremeno ostali bez radnog angažmana. Znači da su postignuti efekti i cilj. Ipak, pred nama stoji najveći problem - kako vratiti privredu u normalne tokove i redovno punjenje budžeta s obzirom na obaveze prema budžetskim korisnicima. U tom smislu naravno da smo na dobrom putu, a jedan od načina jeste interventna podrška koja dolazi od MMF-a”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da će ugroženi sektori poput turizma i hotelijerstva biti stimulisani i izdavanjem turističkih vaučera, te da je ta inicijativa potekla od ljudi koji rade u tim oblastima, a što je podržao njen kabinet u saradnji sa ljudima iz Privredne komore Srpske.

“Uključeno je bilo i resorno ministarstvo, a podrška je dobijena i od Vlade. Postignut je dvostruki cilj - da se sačuvaju pomenuti poslovi i sanira šteta u tim oblastima, ali i da se građanima na neki način umanje troškovi ako se odluče da dio odmora provedu u Srpskoj jer mnogi od njih neće odlaziti na ljetovanja u inostrane zemlje”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je jedan od ciljeva na tom planu promovisati sve čime Srpska raspolaže u turističkom smislu s obzirom na tešku situaciju u vezi sa virusom i eventualne rizike kada je riječ o odlascima u inostranstvo.

“Brojne su mogućnosti i pogodnosti koje se nude u Srpskoj kada je riječ o porodičnom odmoru, ali i za omladinu, penzionere i druge. Mislim da će inicijativa biti uspješna i imati efekte u dugoročnom smislu. Niko ne kaže da ne provedete odmor tamo gdje to možete da priuštite, ali zašto da jedan njegov dio ne provedete u Srpskoj”, navela je Cvijanovićeva.

Govoreći o skupštinskom odbacivanju sporne i po Srpsku štetne Rezolucije o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta, prethodno usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH uz podršku PDP-a i SDS-a, Cvijanovićeva je ocijenila da je taj dokument promašen i da je trebalo da bude ozbiljniji sa aspekta identifikacije žrtve i zločinca.

“Morao je sadržavati jake osude svega što se dešavalo i određene poruke koje ne sadrži. Nije postigao suštinski cilj. Dakle, povod je bio održavanje blajburške mise u Sarajevu, ali ni to nije osuđeno adekvatno i na pravi način. U prvobitnim verzijama se govorilo da je to osuda zločina ustaškog režima, a kasnije se u širem smislu govorilo o antifašizmu, žrtvama fašizma i slično. Nije poslata poruka koja je trebala da se pošalje, jer postoje silna stratišta i jasno je ko su bili žrtve, a o čemu se ne može steći slika u spornoj rezoluciji usvojenoj u Parlamentarnoj skupštini BiH”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da su na prostoru NDH postojali i logori za djecu, što u spornom dokumentu nije bilo vidljivo.

“Čak su se i zloglasni fašisti i nacisti zgražavali nad težinom i svirepošću zločina ustaških hordi na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu. Tako svođenje situacije u spornoj rezoluciji ne zaslužuju ni žrtve, ni istorija, niti prošlost, a ni naša budućnost. Jer, morate razumjeti prošlost da biste mogli ispravno graditi svoju budućnost”, rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.

Ona je zaključila da je bilo logično da Narodna skupština, koja se ranije ozbiljno bavila pomenutim temama, odbaci taj dokument.

“Bilo je nepotrebno da se usvaja bilo kakva rezolucija ili dokument tog tipa na nivou BiH, a da ne odrazi stvarno stanje. Oni koji su nadležni, koji su usvojili spornu rezoluciju i bili protiv održavanja sporne i štetne mise, trebali su da iskoriste sve mehanizme i spriječe održavanja takvog nečega. Ali ni kantonalne ni federalne vlasti nisu to tretirale na pravi način. Mislim da je to od obaveze prema žrtvama više bila politička igra”, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da dokument koji bi u smislu sporne rezolucije trebalo da bude dug prema žrtvama, prošlosti i obaveza da se takvo nešto nikada ne desi, mora da sadrži ozbiljniju poruku, jezik i kvalifikacije, a pogotovo istinu.

“Odnosno, da u smislu dočaravanja pomenutih strahota imate kvalifikaciju i žrtve i zločinca. Ako to vežete samo za jedan događaj, ma kako se svi neslagali s tim, to nije dovoljno”, navela je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li je usvajanje sporne rezolucije priprema za kvalifikovanje zločina u Srebrenici, Cvijanovićeva je navela da postoje verzije da je to na tom planu prva stepenica, nakon čega bi uslijedili određeni dokumenti.

Kada je riječ o radu međunarodne komisije za istraživanje događaja iz Srebrenice u proteklom ratu, Cvijanovićeva je rekla da se stručnjaci iz tih komisija ozbiljno i profesionalno bave tim poslom, izbjegavajući političke zamke.

“Mislim da je bilo važno da se ta komisija uspostavi”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o predstojećoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske i Prijedlogu izmjena skupštinskog Poslovnika o radu, Cvijanovićeva je istakla da se time ne ograničavaju prava poslanika i neće biti smanjen demokratski kapacitet.

Ona je naglasila da to nije nikakav okršaj sa demokratijom, već jednostavno način da se uvede više reda u parlament, a svako će imati pravo da govori i nikome neće biti zabranjeno.

“Moraju se uvesti redovniji tokovi u Narodnoj skupštini i sve što piše u novom Poslovniku o radu nije drugačije od ostalih parlamenata u Evropi. Stvari se moraju dovesti u red i ne sporim opoziciji da ovo tumači drugačije, ali strašne stvari se dešavaju u najvišoj zakonodavnoj instituciji čime se ruši dignitet ove institucije”, rekla je Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a.

Ona je konstatovala da ono što se gleda u parlamentu van je svakog ukusa i to se ne može tolerisati, jer je riječ o raznim prostaklucima, pogrdnim dobacivanjima i slično.

“To su veoma prizemne i nekulturne stvari i to treba spriječiti, a demokratska prava neće biti ukinuta”, naglasila je Cvijanovićeva. 

Cvijanović: Oprez i mjere zaštite moraju biti još na snazi

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da niko ne može biti optimistični kada je riječ o porastu broja zaraženih virusom korona, te da problem postoji i da će mjere opreza i zaštite sigurno morati da budu još neko vrijeme na snazi.
Cvijanovićeva je istakla da je činjenica da će institucije spremno odgovoriti na sve eventualne izazove u slučaju ekspanzije zaraze.

“Ne znamo kako će se stvari odvijati u budućnosti, da li će biti drugog talasa ili ne, ali je važno da su institucije u prethodnom periodu izvukle mnoge pouke, posebno naš zdravstveni sektor i sigurna sam da će moći adekvatno da se uhvate u koštac ukoliko i dođe do drugog talasa ili ekspanzije zaraze”, naglasila je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike je ocijenila da je prirodno da su se građani sada opustili nakon stroge discipline koja je bila na snazi dva mjeseca, ali bez koje ne bi bilo ni efekata mjera, niti bi rezultati bili takvi kakvi jesu.

“Svakako da za to dugujemo i veliku zahvalnost građanima koji su se pridržavali svih predviđenih mjera. Sada smo se donekle opustili željni povratka na neki stari način života, a sa druge strane ohrabrila nas je i činjenica da je sve manji i manji broj ljudi koji nemaju tešku kliničku sliku. Međutim, ukoliko bi se stvari zakomplikovale i ako bi morale ponovo da se uvode neke restriktivnije mjere, sigurna sam da bi građani to ispoštovali zato što je prioritet sačuvati zdravlje i da bi disciplina opet porasla”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da se nikome ne sviđaju brojevi koji pokazaju porast slučajeve zaraze, ali ohrabruje činjenica da je sve manje i manje lica koja imaju težu kliničku sliku, te da je uglavnom riječ o licima sa blagim ili gotovo nikakvih simptoma.

Cvijanovićeva je ukazala da je problem virusa korona dugoročan i da on ostaje da se rješava, jer nema načina da se spriječi, niti da se efikasno liječi s obzirom na činjenicu da nema ni vakcine ni lijeka.

“To je globalni problem i cjelokupno stanovništvo mora da se prilagođava određenim mjerama i standardima, jer je problem u tome što o ovom virusu ima više nepoznanica nego poznanica, nema vakcine, ni lijeka koji je efikasan i pomoću kojeg bi se mogao riješiti problem. Sve ostaje na mjerama zaštite koje su manje više iste u svim zemljama od zabrane kretanja, fizičkog distanciranja, zabrane okupljanja...”, rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.

Na pitanje da prokomentariše činjenicu da uprkos svemu što je vlast dobro radila tokom pandemije, opozicija je ipak našla razlog za napade u vezi sa javnim nabavkama, Cvijanovićeva je rekla da zadatak opozicije jeste da kritikuje i ne može se očekivati da odaju priznanje za bilo šta što uradi vlast, ali smatra da bi bilo politički korisnije da su bili zajedno u kriznim situacijama i da svojim angažmanom pokažu da su na raspolaganju građanima.

Cvijanovićeva je istakla da se opozicija u Srpskoj nije odlučili da to bude tako, nego da se drže klasičnog opozicionog rada koji se svodi samo na kritiku.

“Kada je riječ o javnim nabavkama koje su vršene tokom pandemije, naravno da institucije znaju svoj posao i na koji način se radi u vanrednoj situaciji, kako se može doći do medicinske opreme, zaštitnih odijela, maski i svega što je bilo potrebno u tom periodu. Tada je postojao problem i na međunarodnom tržištu sa nabavkama i svi su morali da budu upućeni na jednu adresu a to je bila Kina”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je poručila opoziciji da ako imaju neku zamjerku da je nešto bilo netransparentno, za to postoje mehanizmi a to je da se sve provjeri i ispita.

“Koliko znam nadležni organi i MUP su počeli sa provjerama i umjesto da spekulišemo najbolje je da nadležne institucije sve ispitaju i utvrde”, istakla je Cvijanovićeva, dodavši da i dalje smatra da su bile dobre sve mjere koje su preduzele institucije Srpske, odnosno Republički štab za vanredne situacije u saradnju sa ministarstvima. /kraj/tp

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.