Cvijanović: Nema pretjeranog optimizma za rad Predsjedništva BiH

Srna
Cvijanović: Nema pretjeranog optimizma za rad Predsjedništva BiH

BEOGRAD - Novoizabrani srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović istakla je da će na novoj poziciji biti otvorena za dogovor i saradnju, kolegijalni pristup, ali na način da se ne izlazi izvan Ustava BiH i nadležnosti koje su propisane Dejtonskim sporazumom.

"Za saradnju nije dovoljno da imate samo jednog člana, jer je Predsjedništvo kolektivno tijelo. Ako se svi budemo pridržavali Ustava, pazeći i na širu sliku u kojoj treba da obezbijedimo perspektivu za građane oba entiteta, ne bi trebalo da imamo problema. No, znajući koliko je do sada bilo nereda i sudara dva ili tri različita koncepta, nema preteranog mjesta za optimizam. To me upućuje na oprez u radu u Predsjedništvu BiH", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da ne želi da Predsjedništvo BiH bilo kome uzurpira nadležnost, ali ne smije se dešavati ni da se Predsjedništvu uzurpira nadležnost, kao što se dešavalo od Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

"Mnogo nereda na spoljnopolitičkom planu napravljeno je jer su u svijetu iz tog ministarstva iznošeni stavovi koje nije usaglasilo Predsjedništvo BiH. Odnosi BiH sa Srbijom su na dosta niskom nivou, problematizuju se čak i ekonomski projekti... Voljela bih da se stvari promijene, jer u regionu definitivno moramo mijenjati naše odnose i ovu sliku nesaradnje pretvoriti u sliku saradnje", ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da su potrebni dobri odnosi sa svim susjedima, a Srbija kao najvažnija, najpotentnija i najrazvijenija zemlja zapadnog Blakana je država sa kojom je saradnja neminovna.

"Srpska želi i ima tu saradnju, ali želimo da ta saradnja bude opšteprihvaćena i na nivou BiH. Mi imamo i vlastite odnose i saradnju u okviru Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama. Taj dokument nam je dao blagodeti na osnovu kojih smo našu saradnju razgranali", rekla je Cvijanovićeva i upitala zašto potencijal koji ima Srbija ne bi iskoristili svi u BiH?

Pri tome, dodala je ona, znamo da je Srbija dosljedno branila dejtonsku strukturu i princip dogovora svih u BiH.

"Naravno da Beograd gaji posebne emocije prema Republici Srpskoj, ali zašto bi to nekom smetalo? Odnosi BiH i Srbije treba da se poprave, a da li će se to desiti zavisi isključivo od druga dva člana. Mnogo puta smo slušali loše poruke iz Sarajeva, koje su pratili opstrukcioni potezi kojima su blokirani ekonomski projekti od kojih bi svi u regionu imali koristi, a posebno Srbija i BiH.

Ali, neko je tu sliku iz nekog razloga zamaglio. Nadam se da će se ta magla rastjerati, mada nisam naivna i znam da će za to trebati mnogo napora. 

Saradnja nam treba u cijelom regionu, a da li će BiH smoći snage da izađe iz ovog tijesnog okvira – ne znam.

Pokušaću doprinijeti tome da se to desi, kako bi oslobodili svoje potencijale i pokazali da ovo nije samo svađalačka zemlja. 

Na raspolaganju sam da mijenjamo te stvari", pojasnila je Cvijanovićeva za beogradsku "Politiku".

Na pitanje na čemu će se zasnivati politika koju će zastupati u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da će biti zasnovana na onome na šta je obavezna da radi po Ustavu BiH, a to je da štiti poziciju Srpske.

"Birana sam sa teritorije Republike Srpske, za razliku od druga dva člana Predsjedništva koji su birani iz drugog entiteta, što ukazuje kakva je naša uloga. Pozicija Republike Srpske, Ustav Republike Srpske i interesi Srpske, odnosno sve ono što je potrebno uraditi da bi interesi Srpske bili zaštićeni, biće moja obaveza, koja će se ostvarivati u saradnji i koordinaciji s predsjednikom Republike Srpske, Vladom i Narodnom skupštinom Republike Srpske.

Na pitanje da li će biti promjene stava kada je riječ o odnosu prema Rusiji u kontekstu ukrajinske krize, posebno s aspekta očekivanja Evrope, Cvijanovićeva je naglasila da ona dolazi iz Republike Srpske i normalno je da će u Sarajevu zastupati ono što su zvanični stavovi institucija Srpske.

"Mi smo već odlučili da želimo da zadržimo neutralnu poziciju, a bez naše saglasnosti i sadejstva, nema zajedničkih stavova na nivou BiH, jer ova pitanja zahtjevaju konsenzus. Taj put je već pozicionaran i ta politika se neće mijenjati. Da li ćemo biti pod pritiskom da je mijenjamo i ulazimo u film koji je posebnost današnjeg svijeta - vjerujem da hoćemo.

Govoreći o formiranju vlasti nakon opštih izbora, Cvijanovićeva je rekla da će Republika Srpska brzo ući u formiranje nove Vlade, Budžet za narednu godinu je usvojen i prije uobičajenog termina, a želja je što prije imati i Vladu.

Ona je dodala da će ozbiljniji pregovori o konstituisanju vlasti na nivou BiH tek početi. 

Na pitanje kakva su njena očekivanja od potencijalne intervencije Kristijana Šmita u vezi sa državnom imovinom, Cvijanovićeva je odgovorila da se ne slaže sa bilo kakvim nametanjem, te da u demokratiji nema mjesta za visokog predstavnika.

Ona je konstatovala da kolonijalni princip koji sada imamo na sceni ne može doprinijeti napretku BiH i da toga nije bilo Srbi, Hrvati i Bošnjaci bi sada sjedili i razgovarali, ali to se ne dešava jer neko uvijek ide i traži zaštitu kod supervizora, što je poražavajuće sa političke strane, ali i sa stanovišta ličnog dostojanstva.

"To je mentalna i politička provalija u koju smo nažalost zapali", ukazala je Cvijanovićeva.

Govoreći o evropskom putu BiH, novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je taj put mogao biti suštinski unazad desetak godina, ali nije, te da skepsa datira od ranijeg perioda i spoznaje da je taj proces uvijek služio da se preformulišu stvari u okviru Ustava BiH.

"Znajući da se Ustav ne može mijenjati bez saglasnosti, Brisel je žmurio kada su visoki predstavnici donosili neustavne zakone, a zatvarali su oči i kada je Ustavni sud BiH preuzeo ulogu visokog predstavnika i umjesto da štiti ustavnost počeo da nameće neustavna rješenja. Skepsa proističe iz te iskustvenosti. 

Na pitanje kakva su očekivanja od regionalne saradnje - "Otvoreni Balkan" i "Berlinski proces", Cvijanovićeva je odgovorila da ti procesi nude velike šanse.

Prema njenom mišljenju, "Otvoreni Balkan" je daleko sadržajniji i sa više mogućnosti od "Berlinskog procesa", jer nudi mogućnost za nadogradnju, iako su podudarni u mnogim stvarima.

"Vraćam se na to da nam je neophodna bolja saradnja u regiji, jer nijedna zemlja ne može opstati sama, a posebno ako je u svađi sa cijelim okruženjem. U 'Otvorenom Balkanu' vidim sve ono što naše kolege u Sarajevu ne vide ili ne žele da vide, dok ja opet ne vidim ništa od onog od čega oni tobože strahuju", ocijenila je Cvijanovićeva.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana