Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE Buk Bijela

GS
Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE Buk Bijela

PODGORICA - Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je poziv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o učešću te države u izgradnji ove hidroelektrane.

- Za Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore pitanje izgradnje hidroelektrane „Buk Bijela“ završeno je još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i UNESKO izvještajem iz 2005. godine čime je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle uticati na „suzu Evrope“ - navedeno je iz ovog resora podgoričkim “Vijestima”.

To je odgovor na pitanje da li bi Crna Gora mogla učestvovati u ovom projektu, ako bi, prema najavama, visina brane bila niža čime akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala uticaj na zaštićeno područje rijeke Tare.

-U strateškim dokumentima Crne Gore taj dio se ne tretira u energetskom smislu, kao ni u biznis planovima EPCG. Ministarstvo energetike i rudarstva se neće baviti hipotetičkim situacijama, već relevantnim pokazateljima i dokumentima i važećom legislativom Crne Gore koja zabranjuje gradnju na tom prostoru. Što se tiče procjena uticaja na životnu sredinu, tu je nadležno ministarstvo u čijem resoru je ekologija - navedeno je u odgovoru ovog Ministarstva.

Dodik je prošle sedmice, na sastanku sa predsjednikom crnogorske Skupštine Andrijom Mandićem, uputio poziv Crnoj Gori da se uključi u projekat izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” na Drini kod Foče i da ga više ne blokira.

U saopštenju iz Dodikovog kabineta je tada navedeno da “ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekat, predsjednik Milorad Dodik izrazio je spremnost da to prihvati”.

-Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekat. Ako neće, onda da nas ne blokiraju - poručio je Dodik.

On je rekao da projekat sada ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori. Naveo je i da Crna Gora već duže vrijeme postavlja problem za Bilećko jezero, kao i da su tražili “da se održi sastanak u Trebinju na kome će učestvovati ministri energetike i direktori elektropriveda, kao i drugi važni ljudi i da se kroz dogovor to rješava”.

 

Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik bio Milo Đukanović je u aprilu 2004. godine dala načelnu saglasnost da sa Republikom Srpskom gradi HE “Buk Bijela”. Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

Nakon toga došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana, koji su protiv izgradnje skupili preko 11 hiljada potpisa i predali peticiju Skupštini. Parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP-a usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.

Nakon toga u Republici Srpskoj je rađen novi projekat kojim je predviđena niža visina brane, a dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.

Zatim su projekat njihove izgradnje započele Srpska i Srbija, kojr su o tome potpisali sporazum 2020. godine. Finansijeri bi bili „Elektroprivreda Srbije“ i „Elektroprivreda Republike Srpske“ kroz zajedničko preduzeće “Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina”.

Raspisan je i tender za izvođače, a proteklog ljeta dostavljene su tri kineske ponude.

Međutim, sve je prolongirano jer su, u međuvremenu pokrenuta dva spora - prvi pred Ustavnim sudom BiH oko koncesija, jer predstavnici vlasti na nivou BiH koji dolaze iz FBiH smatraju da imovina u graničnom pojasu „ne pripada entitetima već državi BiH“, a drugi pred UNESKO-om, kojeg je inicirala Crna Gora „zbog mogućeg negativnog uticaja na Taru“, odnosno prostor Nacionalnog parka “Durmitor”.

Iz „Elektroprivrede Crne Gore“ naveli su da prate dešavanja u vezi sa ovim sporovima, kao i da znaju da je prvi spor okončan nedavno, jer su dvije elektroprivrede, ERS i EBiH postigle dogovor da dobiju po 25 posto udjela u ovom objektu, a da Republika Srbija dobije preostalih 50 odsto.

-Što se tiče drugog spora, jula 2021. godine, ministarstva ekologije Crne Gore i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju ekspertskog tima koji će ispitati mogući uticaj HE „Buk Bijela“ na rijeku Taru u Crnoj Gori. U julu 2023. BiH i Crna Gora osnovale su zajedničku radnu grupu za rješavanje problema u vezi sa projektom HE „Buk Bijela“. Tada je u dogovoru posredovao sekretarijat energetske zajednice. Iz Vlade Republike Srpske je saopšteno da će uraditi dodatnu ekološku studiju kako bi se analizirali efekti gradnje hidroelektrane na Nacionalni park „Durmitor“ u Crnoj Gori koji je pod zaštitom organizacije Unesko. U odluci Odbora za svjetsku baštinu je istaknuto da BiH mora procijeniti potencijalni uticaj na životnu sredinu projekta HE „Buk Bijela“, koja je planirana na rijeci Drini u BiH, na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru. Zatraženo je od BiH, Crne Gore i Srbije da održe kontinuitet rječnog eko-sistema i neometan tok rijeke, kao i da BiH i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih uticaja kroz stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom - saopštili su iz EPCG.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana