Bubić: Sudovi su ključni - treba unaprijediti sudsku praksu
BANjALUKA - Advokat Goran Bubić izjavio je da su sudovi ključni u tumačenju i primjeni zakona i da bi se stanje u oblasti zaštite od uvrede i klevete trebalo popraviti unapređenjem sudske prakse.
Imajući u vidu da sudovi ključni u tumačenju i primjeni zakona, Bubić je rekao da nije siguran da će inkriminacija uvrede i klevete kao krivičnih djela dovesti do većeg reda u društvu na način da će usljed evidentnog širenja raznih neistina, a često i laži, kojima je preplavljen javni prostor, umjesto "zagađenog" biti otvorenije i slobodnije društvo.
"Poznata je izreka da će kvalitetan sudija i loš zakon učiniti dobrim, a nestručan sudija će i kvalitetan zakon učiniti lošim. Ako smo posljednjih 20-ak godina imali Zakon o zaštite od klevete kao leks specijalis koji je predviđao mnogo blaže uslove za odgovornost počinilaca delikta klevete nego što se to reguliše u nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, onda se poboljšanje, na žalost, ne može očekivati ponovnim aktuelnim krivično-pravnim zabranama", naveo je Bubić za Srnu.
Prema njegovim riječima, za građansko-pravnu odgovornost prema sadašnjem Zakonu o zaštiti od klevete bio je dovoljan uslov nepažnje /nepažnjom zanemarena neistinitost saopštenja/, dok je za krivično-pravnu odgovornost potreban direktni umišljaj /da je učinilac svjestan klevete i hoće klevetu/, a uvijek je lakše dokazati nehat /nepažnju/ nego direktan umišljaj.
"Prema sadašnjem zakonu, postoji najširi krug aktivno legitimisanih lica i formalno je moguće izreći novčanu naknadu oštećenom u bilo kojem novčanom iznosu, znači bez ograničenja. Ograničenja kod dosudbi štete je uspostavila praksa sudova, a nije zakon. I zašto bi sada prijetnje propisanim kaznama popravile stanje u društvu po ovom pitanju, ako to sudovi nisu uradili manje zahtjevnim pravnim instrumentarijem", naglasio je Bubić.
On je istakao da praksa sudova, posebno u posljednjem periodu, ne samo načelno, već apsolutno daje prednost slobodi izražavanja u odnosu na zaštitu ugleda.
"Zaštita ugleda drugih podržava pravni standard da korištenje svojim pravom - sloboda izražavanja, ne može biti na štetu prava drugog - povrede ugleda drugog. Ovo ograničenje slobode izražavanja se trenutno vrlo restriktivno primjenjuje za šta ne postoji posebno opravdanje. Zbog vrijednosti sporova u parnicama zbog klevete, Vrhovni sud rijetko ima mogućnost da svojim odlukama u postupku po reviziji doprinese jedninstvenoj primjeni zakona po ovom pitanju, što mu je vrlo važna uloga.
S druge strane Ustavni sud BiH je do kraja relativizovao zaštitu od klevete proširujući domašaje apelacija izvan samih navoda u apelacijama, u korist slobode izražavanja, suprotno sopstvenoj praksi prema kojoj se povreda ustavnog načela /ovdje slobode izražavanja/ ne može prvi put istaći u apelaciji u nekom obliku, ukoliko nije isticana u prethodnim pravnim sredstvima. Ovo je vjerovatno i posljedica okolnosti koje su ranije dovele do dekriminalizacije krivičnih djela uvreda i kleveta, jer su u jednopartijskom sistemu ova djela bila jedan od instrumenata kontrole javnog mnijenja, cenzurom i autocenzurom", naveo je Bubić.
On je istakao da se zato danas Srpskoj spočitava kao nelegitimno pozivanje na uporednu regulativu u zapadnim državama u kojima postoje ova krivična djela i u kojima su odštete u parnicama zbog kleveta često milionske, a kod u Srpskoj su u osnovi simbolične.
"To je posljedica naše mentalne svijesti prema kojoj je pravo na zaštitu ugleda pojedinca u hijerarhiji prava vrlo nisko rangirano, vjerovatno i zbog činjenice što je pojedinac beznačajan ili samo broj, a kolektiv je sve. I ovo nije slučajno jer je istorija na Balkanu pokazala da je kolektiv nužan da bi pojedinac sačuvao živu glavu. Na žalost, kolektiv je ponekad mulj i baruština, pa je običnim ljudima često teško da se u svemu snađu. Tako i sudijama", naveo je Bubić.
On smatra da bi se stanje trebalo popraviti prije unapređenjem prakse sudova u primjeni postojećeg Zakona o zaštiti od klevete nego novim/starim inkriminacijama.
U pogledu predloženih zakonskih opisa obilježja krivičnih djela uvrede i klevete, Bubić je rekao da nema profesionalnih zamjerki, pa ni u odnosu na komparativno pravo.
Vlada Republike Srpske usvojila je 2. marta Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima se uvodi novo krivično djelo protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
