Britansko-indijski milijarder Mital optužen za izvlačenja novca iz BiH

Optužnicu koju je protiv njih  podiglo tuzlansko Kantonalno tužilaštvo potvrdio je Kantonalni sud u Tuzli.

Osim Mitala optuženi su Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.

Mital je označen kao vođa grupe za organizirani kriminal i osnivač i vlasnik  pravnog lica GSHL (Global Stil Holding Limitid London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.

Mital  te Das, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović terete za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja i ovlašćenja, dok su nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata  (KHK) Mešić i  Bušovac optuženi za sklapanje štetnog ugovora.

Krivična djela su počinjena od 2003. do 2019. godine i optuženima se na teret stavljaju neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu takozvanih  eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL.

Kako se navodi na taj način  je protivpravno prisvojeno oko 21 milion KM u cilju nezakonitog povrata uloženog kapitala stranog ulagača GSHL-a.

Bivši menadžeri u GIKIL-u i KHK Mešić i Bušovac su optuženii za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora, koji je potpisan 2004. godine, a koji je bio suprotan interesima domaćeg člana društva KHK, kao i generalno za društvo GIKIL.

Na na osnovu tog ugovora je  omogućeno preuzimanje apsolutne upravljačke strukture GSHL-a u GIKIL-u, kao i da GSHL  ne ispuni svoje ugovorne  obaveze u ulaganju 45 miliona KM u društvo.

Ivana Bunoza i Mate Pavković, članovi Nadzornog odbora  GIKIL-a od januara 2017. godine, te Erna Mehmedović bivši sekretar u GIKIL-u, su optuženi  da su svjesno djelovali u cilju daljeg sticanja protivpravne imovinske koristi vođi grupe Mitalu u iznosu od 12,9 miliona američkih dolara.

Terete ih i su mu pomogli  da on i dalje ostvaruje potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a iako je bio pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u GIKIL-u,  ali i  da sebi pribave korist  na način da su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade za obavljanje funkcija u GIKIL-u. 

- Mada su znali da je nad firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je postavljen stalni likvidator koji jedino može zastupati GSHL, svjesni također da je Mital  pod istragom Tužilaštva kao vođa grupe za organizovani kriminal, u septembru 2019. godine su nezakonito  sazvali Skupštinu Društva, imenovali NO i donosili nezakonite odluke po nalogu Mitala i na taj način dodatno ugrožavali poslovanje GIKIL-a, uz to svjesni i da je Opštinski sud Tuzla donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka Skupštine Društva-stoji između ostalog u optužnici.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva TK  Mittal, Das i Batačarija još nisu ispitani na okolnosti proširenja istrage, te je  optužnica protiv njih podignuta samo za radnje i okolnosti za koje su ranije ispitani.

-  Branioci ove trojice  su na mnoštvo poziva Tužilaštva za istražno ročište u prethodnih nekoliko godina dostavljali medicinsku dokumentaciju za njih, pravdajući na taj način njihovo odsustvo. Medicinska dokumentacija je više puta vještačena, a nalazi vještačenja ne opravdavaju odsustvo osumnjičenih i nedolazak na istražna ročišta. Zbog toga je Tužilaštvo je nadležnom sudu predložilo da se mjera jemstva za trojicu optuženih ukine i realizuje u korist Budžeta FBiH, te da im se ponovo odredi mjera pritvora - navodi se u saopštenju tužilaštva.

Takođe, optužnicom je predloženo da se u vezi sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u korist GIKIL-a izvedu potrebni dokazi te da sud presudom obaveže osumnjičenog Pramod Mitala i pravno lice GSHL da u cjelosti ispune svoje obaveze prema oštećenom, kako su one određene postavljenim zahtjevom.

ANT.MJERE

Mital, Das i Batačarija su uhapšeni u julu 2019. godine i tada im je Kantonalni sud u Tuzli odredio pritvor. Međutim nedugo poslije toga sud je uvažio prijedloge njihovih branioca  i umjesto pritvora prihvatio ponuđeno jemstvo od  tri miliona KM. Tada je sud odredio i privremenu mjeru osiguranja  imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a na osnovu kojeg je Pramod Mital uplatio  11 miliona evra na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL, a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka. Umjesto mjere pritvora tada su  Mitalu, Dasu i Batačariji  određene mjere zabrane preduzimanja bilo kakvih  poslovnih aktivnosti i dužnosti u GIKIL-u, članstvo u NO  ili bilo koje druge dužnosti u GIKIL-u, a u slučaju kršenja ovih mjera im se ponovo može odrediti mjera pritvora. Te mjere su na snazi i danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.