Brisel žuri da izoluje Rusiju sa Balkana
BANjALUKA - Evropskoj uniji se žuri da što prije uvuče zemlje zapadnog Balkana u Evropsku političku zajednicu, kako bi ih na taj način primorala da se “dobrovoljno” pridruže spoljnoj i bezbjednosnoj politici Brisela, a naročito kada je riječ o sankcijama Rusiji.
Smatraju ovo sagovornici “Glasa Srpske” komentarišući posljednje izjave predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja je navela kako bi trebalo ubrzati proces formiranja ove nove “zajednice unutar zajednice”, otkrivajući kako bi do toga moglo doći već početkom oktobra.
Prema riječima političkog analitičara i profesora međunarodnog prava Srđana Perišića Briselu se očigledno žuri da završi posao na Balkanu i definitivno ga “odvoji” od političkog i svakog drugog ruskog uticaja.
- To možemo videti i iz samog imena ove zajednice. Kao što je i sam francuski predsednik Emanuel Makron rekao, a koji ju je prvi predložio, to je platforma za političku koordinaciju članica EU i onih koje to nisu.
Ona je sada ponovo aktuelizovana zbog dešavanja u Ukrajini - navodi Perišić.
Pojašnjava kako zvaničnici Brisela godinama unazad ponavljaju kako neće biti novog primanja u članstvo EU, te da je ovo način da se balkanske i druge zemlje na neposredan način stave pod političku kontrolu.
- Ovo je jedan od formata s kojim oni žele ostvariti potpunu političku kontrolu nad ovim prostorima. Ta zajednica je osmišljena kao jedan nadnacionalni centar iz kojeg bi trebalo da se šalju direktive. Zemlje koje pristupe ovoj zajednici moraće se pridržavati tih briselskih komandi kako da se ponašaju u odnosu na sukob u Ukrajini i odustanu od svakog oblika saradnje sa Moskvom. Moraće uvesti i sankcije Rusiji. U stvari, ovo je i prikriveni put uvlačenja ovih zemalja u NATO savez, pogotovo Srbije, ali i BiH - kaže Perišić, dodajući da upravo ta želja za kontrolom ovih prostora, ali i drugih, stvara ovakve i slične ideje.
S Perišićem je saglasna i politikolog Maja Bjeković navodeći kako se očigledno pokušava napraviti jedna izvana “kontrolisana” politička zajednica u kojoj će “članicama” biti dodijeljen program političkog ponašanja i djelovanja. Nacionalne politike će biti stavljene ad akta.
- Ubijeđena sam da sve ovo ima veze prije svega sa Rusijom, odnosno sa zategnutim odnosima između Brisela, Vašingtona i Moskve i onim što se dešava oko Ukrajine. Znači da bi buduće članice ove zajednice morale prilagoditi svoje spoljne politike onim koje se utvrđuju u Briselu. Da se svrstaju na stranu Ukrajine i uvedu sankcije Rusiji. Oni sada žure s tim, jer ne znaju šta će biti sutra. U tom kontekstu trebalo bi posmatrati i pritiske kojima je Srbija u posljednje vrijeme sve više izložena da prizna Kosovo. I to se radi zbog Rusije, Donbasa i Krima - kaže ona.
Samo nekoliko mjeseci nakon što je prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o stvaranju evropske političke zajednice odjeknuo u evropskoj i regionalnoj javnosti, ovaj projekat, koji su mnogi nazvali i “mračnom čekaonicom” za ulazak u ovo elitno društvo, sudeći prema najavama Fon der Lajen, mogao bi ipak uskoro da ugleda svjetlost dana. Ona je prije par dana najavila da će jedan takav prijedlog što prije proslijediti Savjetu Evrope, te kako očekuje da on dobije zeleno svjetlo već na Samitu koji će 6. i 7. oktobra biti održan u Pragu.
Krajnji cilj
Projekat evropska politička zajednica, prema onom kako je to iznio francuski predsjednik Emanuel Makron u maju ove godine, ne uključuje samo zapadni Balkan, već i druge zemlje među kojima su Ukrajina, Gruzija i Moldavija. Kako je tada pojasnio krajnji cilj jeste da se poveća saradnja Brisela s drugim evropskim zemljama
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
