Branka Topić Pavković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci: Pad kamatnih stopa moguć već u aprilu
Nakon mjeseci kada su referentne kamate isključivo išle naviše i u međuvremenu dostigle istorijski visok nivo, čelnici FED-a i ECB su na posljednjim zasjedanjima odlučili da za sada ne mijenjaju kamatne stope, odnosno da dodatno ne zaoštravaju monetarnu politiku.
Istim putem išle su i centralne banke Švajcarske i Velike Britanije. Da li ovo znači da je inflacija pobijeđena ili je samo napravljen predah? Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković smatra da se ipak radi samo o predahu te da inflacija još nije savladana.
- Pravi se jedna vrsta pauze u zaoštravanju monetarne politike. Ipak može se reći da bi ovo mogao biti i kraj nekog novog dizanja kamatnih stopa, koje su trenutno na najvišem nivou u posljednjih 25 godina. Vjerujem da će zbog sve većeg usporavanja privrednih aktivnosti i problema koji muče pojedine zemlje, u narednom periodu doći do prvih korekcija kamatnih stopa naniže. Ostaje samo da se vidi kojom brzinom bi to moglo ići, jer još postoji mnogo neizvjesnosti. Mnogo je faktora na globalnom nivou koji i dalje prijete da ponovno poguraju inflaciju, A tu prije svega mislim na tržište energenata i hrane. Zbog toga su centralne banke i oprezne u pravljenju narednih koraka - kaže u intervjuu za “Glas Srpske” Topić Pavković.
GLAS: Pojedini analitičari smatraju da bi do ovog pada kamatnih stopa moglo doći polovinom naredne godine?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: Prema procjenama pojedinih finansijskih stručnjaka i institucija to bi se moglo desiti sredinom 2024. godine. Doduše, imaju i neka optimističnija razmišljanja, kako bi se zbog niže stope inflacije to moglo desiti i ranije, možda već od aprila naredne godine. Od čega će zavisiti da li će i kada doći do značajnijeg pada euribora? Pa prije svega od globalnih kretanja.
GLAS: Šta će to značiti za tržište kapitala, kako u svijetu, tako i kod nas?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: Kretanje euribora je ključno u određivanju svih drugih kamatnih stopa, posebno dugoročnih. Međutim, njegovu vrijednost ne određuje samo tržišni faktor, nego i konkurentnost najvećih, odnosno najvrednijih valuta. Tokom 2022. godine FED je podigao kamatne stope, što nije pratila ECB i vrijednost dolara je skočila u odnosu na evro. U posljednjih 12 mjeseci došlo je do rasta euribora za oko 60 odsto i on je tek od septembra pao na vrijednost manju od četiri odsto. Ali mora se napomenuti da se radi o padu koji se odnosi na šestomjesečni euribor koji je smanjen za oko 20 baznih poena, dok je tromjesečni smanjen samo za pet baznih poena ili 0,05 odsto.
GLAS: Da li sve ovo treba da obraduje grđane koji imaju kredite po promjenljivoj kamatnoj stopi?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: Trebalo bi. Nakon svakog snižavanja euribora banke bi trebalo da koriguju naniže svoje kamatne stope, jer veliki broj kredita kod nas je vezan za ovu valutnu klauzulu. Znači građani bi tokom naredne godine trebalo da očekuju nešto niže rate kredita, odnosno anuitete. Ali moram naglasiti da je kod nas, u domaćim bankama, najčešći tromjesečni euribor, koji nije toliko kritičan i promjenljiv kao recimo onaj godišnji.
GLAS: Da li ovi novi potezi ECB-a mogu spriječiti ulazak pojedinih evropskih ekonomija u recesiju ili je već kasno za tako nešto?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: U nekom prethodnom periodu bile su dvije velike krize, i to u malom vremenskom razmaku. Uzroci su bili različiti, ali i mjere koje su poduzimane. Kada je bila pandemija virusa korona, došlo je do zastoja koji je blokirao privrede svih zemalja. Pokidani su i lanci snabdijevanja. U tim okolnostima centralne banke su posegnule za nestandardnim mjerama - odštampale su ogromne količine novca, koje su onda ubacile na tržište da bi pokrenule anemičnu privredu.
GLAS: Ali to nije pomoglo.
TOPIĆ PAVKOVIĆ: Tačno, rezultati su izostali, što je onda dovelo do jednog velikog inflatornog pritiska koji se samo povećao i multiplicirao s početkom rata u Ukrajini. Na taj način su svi problemi prebačeni na stranu ponude. Rezultat - veliki rast inflacije i kamatnih stopa. ECB se sada nalazi na jednoj prekretnici, da li da nastavi sa restriktivnom monetarnom politikom ili nešto labavijom.
U svakom slučaju svjedoci smo da pojedine ekonomije bilježe veliki pad privrednih aktivnosti. Primjera radi, u državama koje su najznačajniji privredni partner BiH očekuje se rast BDP-a od samo jedan odsto, pa i manje, što nam govori da su ove zemlje na pragu recesije.
GLAS: Da li je moguće praviti projekcije da bi se inflacija mogla kretati u BiH te koliko na nju danas utiču spoljni, a koliko unutrašnji faktori?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: Kada je u pitanju BiH na kretanje inflacije uglavnom utiču spoljni faktori. Ona je uvezena i rezultat je dešavanja na globalnom tržištu. I opreznost centralnih banaka nam govori da uvijek postoji mogućnost da se ona vrati. Postoje dva razmišljanja kako bi se mogla kretati tokom naredne godine u evrozoni.
Prvi, koji su svrstani u “tabor jastrebova”, smatraju da ne treba previše labaviti monetarnu politiku, dok drugi, koji su svrstani u “tabor golubova”, imaju stav kako je zbog recesije neophodno što prije olabaviti monetarnu politiku. Ovi drugi smatraju da i ako u budućnosti dođe do rasta inflacije, ona će biti kratkotrajna i na niskom nivou. Sve se u stvari svodi na to da li će tokom naredne godine biti nekih većih globalnih poremećaja ili ne.
GLAS: BDP BiH je trenutno procijenjen na 0,8 odsto. Da li je to dovoljno?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: Projekcije rasta BDP-a su dosta snižene zbog položaja u kojem se nalaze neki od naših najvećih spoljnotrgoviskih partnera. U trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, rast je bio 1,2 odsto. Iako je on bio mali, nije zanemariv, ako uzmemo u obzir sva globalna dešavanja.
GLAS: Ono što ovdašnje ljude najviše brine jesu cijene hrane. Da li će se one ikada vratiti na neki prethodni nivo?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: Dosadašnja praksa je pokazala da kada cijene jednom skoče, teško se vraćaju na prvobitni nivo. Ovaj rast cijena uglavnom prati i rast plata te je stoga iluzorno očekivati tako nešto. Spustiće se samo do određenog nivoa, koji će odrediti samo tržište.
GLAS: Koliko su nam u narednom periodu prijeko potrebne nove investicije, a posebno u elektroenergetski sektor?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: One su uvijek dobrodošle. I neophodne su svakoj zemlji da bi nastavila sa svojim privrednim razvojem. Ako pogledamo zvanične podatke za prethodni period, možemo vidjeti da je došlo do određenog rasta investicija u BiH.
Energetski sektor je privlačan, naročito u posljednje vrijeme i treba očekivati da će obim investicija iz godine u godinu samo rasti. Takođe i priča o energetskoj efikasnosti može biti dobar pokretač za našu privredu. Ostaje nam samo da stvorimo dobru poslovnu klimu i političko okruženje.
Misterija
GLAS: Iako se ni sa dvije prosječne plate ne mogu pokriti troškovi potrošačke korpe, građani uspijevaju nešto i da uštede. Kako objašnjavate rast štednje i depozita u bankama?
TOPIĆ PAVKOVIĆ: To je teško objasniti. Pogledajmo, primjera radi, tržište nekretnina. Stanogradnja je u velikoj ekspanziji, a s druge strane imamo situaciju da ne rastu stambeni krediti. Takođe vidimo i da je došlo do rasta depozita i štednje za 300 miliona. Otkud taj novac? Da bi se dobio odgovor na to pitanje, neophodne su dublje analize.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
